Nacionalizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Nacionalizam''' je [[ideologija]] ili [[svjetonazor]] u kojoj je nacionalni [[identitet]] osnovnipresudan (iza dovoljni)formiranje razlogi zaopstojnost postojanje nekejedne [[država|države]]. Prema timnazoru svjetonazorupristalica svakinacionalizma, [[narod]]za imapripadnike svojajednog obilježja,naroda nacionalneje kulturneodnos značajke,prema zajedničkinaciji jezikvažniji iod povijest.svakog Udrugog svrhuelementa očuvanjaosobnog tihili obilježjagrupnog nacionalistiidentiteta imajui zaod ciljsvakog stvaranjadrugog nacionalnihodnosa [[država]]lojalnosti.
 
Pojam "nacionalizam" se u jeziku koristi u pozitivnom, i u negativnom smislu:
Redak 7:
* u negativnom smislu nacionalizam se poistovjećuje sa [[Šovinizam|šovinizmom]] prema nepripadnicima vlastite nacije. Ovdje prepoznajemo činjenicu da su pronositelji nacionalističkih ideja prečesto pribjegavali gradnjama negativnih stereotipa o drugim narodima, kako bi motivirali pripadnike vlastitog naroda na okupljanja radi stvarne ili zamišljene opasnosti od agresivnosti drugih naroda;
 
Nacionalisti smatraju da je za narode razvoj vlasite individualnosti - putem neovisnosti - ispravniji i produktivniji od razvijanja raznih međunarodnih asocijacija i višenacionalnih država.
 
Pravo svake nacije na [[suverenitet|suverenu]] državu priznato je u [[Međunarodno pravo|međunarodnom pravu]] (članci 1 i 55 [[Povelja Ujedinjenih naroda|Povelje Ujedinjenih naroda]]).
Line 12 ⟶ 13:
== Povijest nacionalizma ==
 
Nacionalizam u modernom smislu nastaje u ozračju kulturalnih i političkih promjena u 18. stoljeću koje su poznate pod nazivom [[Prosvjetiteljstvo|"prosvjetiteljstvo"]], kada [[Apsolutna monarhija|apsolutna monarhija]] širom Europe postepeno zamjenjuje stoljetne "feudalne" oblike političkog i ekonomskog života za korist produktivnijih odnosa zasnovanih na jačanju uloge države i tržišta, a na štetu uloge lokalnih samouprava, strukovnih udruga, te crkvenih laičkih bratovština i crkvenih redova. Kao glavni saveznik monarha u tom jačanju države se pojavljuje srednja klasa - tj. građanstvo - koje traži i nalazi svoje mjesto u predvođenju nacionalističkih projekata, od Italije i Njemačke, do Irske i Argentine. Za nacionaliste, suverenitet nije izraz dužnosti ili volje plemićkog staleža da se podvrgne suverenoj vlasti neke vladarske dinastije, nego je državni suverenitet prirodno pravo određenog naroda koji političkim okupljanjem postaje "nacija". Engleski povjesničari nalaze prve nacionalističke ideje u svojem narodu u 1740.- im godinama; a posve zaokruženu nacionalističku platformu na prijelazu iz 1780.- ih u 1790.- te godine.<ref>[http://www.turkishweekly.net/article/67/a-comparative-analysis-of-nationalism-national-identity-and-britishness-englishness.html] "A Comparative Analysis Of Nationalism, National Identity And Britishness/Englishness", Cenap Cakmak (Rutgers, The State University of New Jersey) za "Turkish Weekly", 20.7.2013.</ref>
 
Valja opaziti da nacionalna država tijekom povijesti često nastoji sebi osigurati narod - kako najočitije možemo vidjeti na primjeru država Sjeverne i Latinske Amerike, gdje nastaju narodi vrlo raznorodnog etničkog podrijetla: tu vidimo kako nacija može nastati iz države, umjesto da nastaje iz naroda. Takve nacije (poput npr. Čileanske, Peruanske ili Američke) također imaju svoje nacionaliste i nacionalističke doktrine.
 
U prvoj polovici 19. stoljeća nacionalizmi (njemački, talijanski, mađarski, poljski ...), čvrsto povezani sa tadašnjom verzijom liberalizma, postepeno postaju najznačajnijim reformskim pokretom; često sa spremnošću da svoje ciljeve postignu revolucionarnim (tj. nasilnim) metodama: djelatnost raznih nacionalističkih tajnih društava je kulminirala u [[Revolucija 1848.-1849.|"proljeću naroda" revolucionarne 1848. godine]].
Line 20 ⟶ 23:
Ljevičarske ideologije su se u ovećem broju zemalja - od Indije za vrijeme Nehrua do Srbije za vladavine Slobodana Miloševića - također povezivale sa izrazitim nacionalizmom.<ref>[http://www.nytimes.com/2006/10/22/magazine/22wwln_essay.html?pagewanted=all&_r=0]"Radioactive Nationalism" (članak o Sjevernoj Koreji), Peter Maas za "The New York Times" 22.10.2006.</ref>
 
Nacionalizam je pokretačka ideja praktično svih pokreta za neovisnost od kolonijalnih gospodara - od Meksika početkom 19. stoljeća do Indije sredinom 20. stoljeća. Osim Hrvatske, nezavisnost je na području dijela Europe zahvaćenom komunističkim totalitarizmom izborilo 1990.- ih desetak drugih zemalja, te još neokoliko na području Kakvaza i Srednje Azije pod vlašću bivšeg SSSR-a. Snažni pokreti za nacionalnu neovisnost postoje danas čak i u Velikoj Britaniji (Škotska)<ref>[http://www.scotsman.com/news/politics/top-stories/scottish-independence-snp-sweeten-deal-for-big-oil-1-3010352]"Scottish independence: SNP sweeten deal for big oil" Eddie Barnes za "The Scotsman" 24.7.2013.</ref> i Belgiji (Flandrija)<ref>[http://english.ruvr.ru/2012_10_20/Europe-in-grip-of-separatist-movement/]"Europe in grip of separatist movement" Olga Denisova za "The Voice of Russia" 20.10.2012.</ref>: ondje se ti pokreti vole prikazivati "proeuropskima", težeći statusu neovisne nacije unutaru okvirima Europske unije.
 
 
== Značenja ==