Razlika između inačica stranice »Huni«

Obrisan 1 bajt ,  prije 7 godina
m
→‎Povijest: lektura, replaced: božiji → božji using AWB
m (→‎Povijest: lektura, replaced: božiji → božji using AWB)
Mir nije dugo potrajao, budući da je rimski biskup Marg prešao [[Dunav]] kako bi opljačkao Hunske grobove, u čemu je i uspio, ali je tim činom razbijesnio Hune što je rezultiralo novim sukobima Huna i Rimljana.
 
Huni su uskoro nahrlili na Istočno Rimsko Carstvo. Car Teodozije je bio praktički bespomoćan budući da su u isto vrijeme [[Vandali]] u sjevernoj Africi osvojili rimski grad [[Kartaga|Kartagu]] te su se istovremeno odvijali ratovi Rimljana s [[Perzijanci]]ma. Huni su ubrzo osvojili brojne gradove na njihovu putu do Carigrada. Kratkim primirjem 441.g. Huni su nakratko zaustavljeni. Međutim već 443.g. sukobi su se nastavili kada su Rimljani Hunima odbili plaćati danak. Huni su pod vodstvom Atile, kojega su kršćani nazivali Bič božijibožji, došli do Carigrada i pokorili carsku vojsku, ali nisu uspijeli osvojiti prijestolnicu Ističnog Rimskog Carstva, budući da nisu imali dovoljno dobre opsadne sprave koje bi im omogućile osvajanje golemih Carigradskih zidina. Atilina se barbarska vojska ubrzo povlači u unutrašnjost svog carstva a Bleda uskoro umire, ostavivši Atilu jedinim vladarem Huna. Ova hunska pobijeda nad Rimljanima bila je tek početak njihove prave moći.
 
Postavši prvim vladarom Huna koji je imao definitivno svu moć, Atila je nastavio pljačkati i paliti sve na svom putu. Preživio je i opis njegove invazije koji govori da je hunska nacija postala toliko snažna, da je više od sto gradova osvojeno a sam [[Carigrad]] je bio pod velikom opasnošću te je mnogo ljudi pobijeglo iz grada a mnogi su ubijeni, tako da se mrtvi više nisu mogli brojati.