Slatina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 2 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q991263 na Wikidati
m lektura, replaced: svijetski → svjetski, svijetsko → svjetsko using AWB
Redak 116:
Mjesto Slatina se spominje kao "Zalatnuk", "Zalathnoh", "Zalathnuk", "Salathnock", "Salathinaj" ili "Szlatyna", zbog svog povoljnog smještaja razvija se u srednjovjekovni gradić-kaštel, koji se nalazio na sjevernim padinama Papuka, na mjestu gdje je planina ispresjecana prijevojem, kojim su vodili od davnih vremena putevi od juga prema rijeci Dravi kod Sopja i Vaške na koje su se oslanjali važni putni pravci koji su dolazili iz Njemačke u Ugarsku.
Nakon protjerivanja Turaka, od 1745. godine formiraju se civilni organi vlasti. Slatina je tada imala status sela i nalazila se tada u sastavu Kotara Virovitica. Negdje oko 1848. god. Slatina postaje kotarsko središte s 36 mjesta (sela). Godine 1870. Kotar Slatina imao je tri općine i to Slatinu, Gornji Miholjac i Voćin. Kasnije općine postaju Sopje 1891., Slatinski Drenovac 1891., Nova Bukovica 1892.i Sladojevci 1894. godine. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije uspostavljena je i općina Ćeralije. Sve navedene općine postojale su do poslije Drugog svijetskogsvjetskog rata. Uvođenjem komunalnog sistema došlo je do reorganizacije i ukidanja manjih općina.I tako od 1962. godine djeluje na čitavom području samo općina Podravska Slatina, koja ima 6 mjesnih ureda, koji se nalaze u Čadjavici, Voćinu, Gornjem Miholjcu, Sopju, Novoj Bukovici i Ćeralijama.
 
Drugi svjetski rat i njegove osnovne posljedice, razaranja i žrtve nisu mimoišli ni podravsko-slatinski kraj. Vjerodostojni podaci zasnovani na državnoj obvezi popisa štete govore o uništenju 1.602 seljačka domaćinstva (kuće), 26 gradskih kuća, 10 školskih zgrada i 4 crkvena objekta. Za četiri ratne godine oštećeno je 3.513 seljačkih domova i 223 gradske kuće. Popaljen je i uništen velik broj gospodarskih zgrada i objekata i mnogo poljoprivrednoga alata.
Redak 133:
* [[Mirko Jirsak]] (1909-1999), pjesnik, romanopisac i prevoditelj
* [[Ana Knežević]] (1945), rukometna reprezentativka SFRJ, osvajač dvije srebrne medalje sa svjetskih prvenstava 1965. u Njemačkoj i 1971. u Nizozemskoj
* [[Mile Davidović]] (1958), svijetskisvjetski poznati slikar naivac
* [[Milorad Dokmanac]] (1961), reprezentativac SFRJ u hrvanju (grčko-rimski stil) i osvajač više medalja s prvenstava Hrvatske, SFRJ i Balkana
* [[Rajna Šargač]], hrvatska šahistica i državna reprezentativka