Razlika između inačica stranice »Nicejsko vjerovanje«

m
m (uklonio {{radovi24}})
 
Ispovijedanjem bitnog jedinstva Oca i Sina, ovo je vjerovanje na Prvom nicejskom saboru poslužilo kako bi se opovrgao nauk [[prezbiter]]a [[Arije|Arija]], koji je bio izuzetno popularan među narodom. Prema njegovom nauku, Sin ([[Isus Krist]]), premda savršen, bio je tek stvorenje Očevo i Ocu podređen (subordiniran). Tako on nije prihvaćao da bi Otac i Sin bili iste biti (u [[Aristotel]]ovu značenju grčke riječi ''ousia'', kako ga je prihvatio [[platon]]izam i neoplatonizam). U ovome se već jasno vidi utjecaj grčke filozofije i njezinog nazivlja. Stoga Arije nije govorio da je Sin istobitan (''homoousios''), nego da je sličnobitan (''homoiousios'') Ocu.
S druge strane, [[Aleksandrija|aleksandrijski]] biskup Aleksandar i [[sveti Atanazije Aleksandrijski]] držali su da je Sin istobitan (''homoousios'') Ocu, te da nije stvoren, nego da je od vječnosti rođen od Oca.
 
Atanazije i Aleksandar uspjeli su dobiti premoćnu većinu na saboru, a samo su dvojica biskupa glasovala u korist Arija. Kao temelj teksta ovog simbola vjere poslužilo je čini se, vjerovanje što ga je predložio [[Euzebije Cezarejski]] koji je prethodno bio Arijev sljedbenik, a potom prihvatio nauk sabora. Tako je proglašeno i Nicejsko vjerovanje, koje će još dodatno potvrditi sljedeći sabori, a osobito [[Efeški sabor]], koji je utvrdio da se Nicejsko vjerovanje ne smije mijenjati.
16.472

uređivanja