Razlika između inačica stranice »Libido«

Dodana 3 bajta ,  prije 7 godina
m
lektura, replaced: takođe → također (3)
m (Bot: brisanje 43 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q178066 na Wikidati)
m (lektura, replaced: takođe → također (3))
==Libido kao psihička energija==
Izraz «psihička energija» je energetsko gledište a koristi se već od davnina. Nalazi se npr. kod [[Friedrich Schiller|Schiller]]-a , koji upotrebljava izraze kao «premještanje intenziteta». Fon Grot i Lipps koriste energetsko gledište, Lipps pritom, u svom djelu »Leifaden der psychologie», razlikuje psihičku energiju od fizikalne energije a takođetakođer razdvaja pojam psihičke energije od psihičke snage. Po Lippsu psihička snaga je mogućnost da u duševnom životu nastanu određena zbivanja i da dospiju do određenog stupnja djelatnosti. Nasuprot tome psihička energija je «''u samim zbivanjima sadržana mogućnost da se u njima aktualizira ta snaga''».
Jung je u svojoj knjizi «Prikaz psihoanalitičke teorije» 1913. god. izričito objasnio da pojam libido kojeg upotrebljava, ne samo da nije konkretan ili poznat pojam, već da je zapravo jedan X, čista hipoteza, slika ili kovanica, isto tako malo konkretno shvatljiv koliko i [[energija]] fizičkog svijeta. Energija, kao i njen korelat pojam [[vrijeme|vremena]], su s jedne strane neposredni, a priori dati oblici promatranja, ali s druge strane ''konkretizirani, primjenjeni ili empirijski'' pojmovi. Primjenjeni pojam energije odnosi se uvijek na ponašanje snaga, ne pokrenute supstance, pošto energija drugačije i nije pristupačna iskustvu do zapravo preko promatranja pokrenutih supstanci. Na isti način psihološki pojam energije nije čist, već također konkretan i primjenjen pojam koji se javlja kao seksualna, vitalna, moralna, intelektualna itd. energija. Libido po Jungu nije ništa drugo do skraćen izraz za «energetski način promatranja» psihičkih pojava.
 
===Ekstraverzija i introverzija===
 
Progresija i regresija u smislu prilagođavanja vanjskom i unutrašnjem svijetu mogu se staviti u vezu sa [[ekstraverzija|ekstraverzijom]] i [[introverzija|introverzijom]]. Međutim ekstraverzija i introverzija su [[pojam|pojmovi]] koji se kao dinamizmi razlikuju od progresije i regresije. Progresija i regresija su dinamizmi, odnosno zakonomjerni oblici preoblikovanja energije, dok su ekstraverzije i introverzija, kao što im već ime naglašava, dinamizmi ili oblici progresije ili regresije, koji zavise od zauzetog [[stav|stava]]. Regresija tako može uslijediti na dva načina, kao uzmicanje pred uvjetima sredine (introverzija) ili kao bjekstvo u ekstravagantan vanjski doživljaj (ekstraverzija). Neuspjeh, jednog čovjeka premješta u stanje turobnog razmišljanja, dok drugog tjera u skitanje po kafićima. Libido se ne kreće samo naprijed i nazad, već takođetakođer van i unutra.
 
===Premještanje Libida===
Koliko su počeci [[religija|religijskih]] stvaranja simbola upravo vezani za energetski pojam pokazuju najprimitivnije predstave o magičnoj potenciji, koja se isto tako može promatrati kao objektivna snaga koliko i kao subjektivno stanje intenziteta.
 
Prema izvještaju kojeg donosi McGee ( The Siuan Indians – A Prelieminary Sketch , kod Lovejoy, The fundamental Concept of the primitive Psilosophy.) Dakota indianci imaju sljedeću predstavu o toj «snazi»: sunce je ''vakanda'', i to ne određena vakanda ili neka vakanda, već jednostavno vakanda. Mjesec je vakanda, isto tako [[grom]], [[munja]], [[zvijezda|zvijezde]], [[vjetar]] itd. Isto tako su i ljudi, posebno šamani, vakanda, kao i demoni elemenata, fetiši i ostali predmeti rituala, veliki broj životinja, a takođetakođer i predjeli s upadljivim odlikama. McGee kaže da bi izrazu vakanda najbolje odgovarala riječ `''tajna''`, ali i da je taj pojam isuviše uzak, pošto vakanda isto tako može značiti snaga, veličina, sveti, oživljen, besmrtan. Slično vakandi, Irokezi koriste riječ ''oki'', a Algonkini ''manitu'' sa apstraktnim značenjem «snage» ili «produktivne energije». Pleme Jaos uzvikuje ''mulungu'' kad opaze nešto čudnovato ili neshvatljivo. Pri tome mulungu znači:
*1. duša čovjeka koja se za života zove lisoka a u smrti postaje mulungu
*2. cjelokupni svijet duhova;