Inačica od 25. srpnja 2013. u 11:01 uredi MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m →‎Italija i Rim pod Augustom: lektura, replaced: promjenila → promijenila using AWB ← Starija izmjena		Inačica od 26. srpnja 2013. u 12:33 uredi ukloni ovu izmjenu MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m →‎Rim i Italija: lektura, replaced: takođe → također Novija izmjena →
Redak 138: Italija je bila mnogo manje kozmoplitska i manje sofisticirana nego Rim i, prema literarnim izvorima, dosta surovija za život. Ona je bila gospodarica carstva, iako se jaz između nje i provincija sve više smanjivao. Posebno su Hadrijanove mjere doprinele tome da se umanji privilegiran položaj Italije: njegova odluka da suđenja po građanskim parnicama u Italiji povjeri četvorici konzulara bila je nepopularna upravo zato što je Italiju činila sličnom provinciji, iako su Italiji ti suci bile neophodni. Takođe, za vreme [[Marko Aurelije\|Aurelijeve]] vladavine Italija je, kao i provincije, postala metom barbarskih napada. Nekoliko godina kasnije, pod [[Septimije Sever\|Septimijem Severom]], u Italiji je prvi put stacionirana i jedna legija. Ekonomska važnost Italije je ~~takođe~~također opadala. Do kraja Augustove vladavine italska vina, ulje, mramor i keramika na galskom i germanskom tržištu sve su teže izdržavali konkurenciju lokalnih zapadnih proizvoda, a do vremena Flavijevaca Italija je već u velikim količinama uvozila proizvode ne samo iz Galije, nego i iz Hispanije. Do polovice 2. stoljeća hispanski, galski i afrički poljoprivredni proizvodi postali su prisutniji od italskih u Ostiji i Rimu. Carevi su činili što su mogli protiv takvih tendencija: Domicijan je, na primjer, zaštitio italsku proizvodnju vina tako što je ograničio uzgajanje vinove loze u provincijama; Trajan i njegovi naslejdnici primorali su senatore da ulažu jedan dio svog kapitala u italsku zemlju, mada mnogima od njih to više nije bio zavičaj.

Principat: razlika između inačica