Generator pare: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Podjela generatora pare nadopunio |
Dodao materijale za generatore pare |
||
Redak 9:
[[Datoteka:ZylKessel2007.JPG|mini|300px|desno|[[Škotski kotao]].]]
[[Datoteka:Babcock and Wilcox boiler (Heat Engines, 1913).jpg|mini|300px|desno|Sekcijski generator pare tvrtke "Babcock & Wilcox".]]
[[Datoteka:Yarrow boiler tubes (Rankin Kennedy, Modern Engines, Vol VI).jpg|mini|300px|desno|Trodomni generator pare tvrtke "Yarrow", gore je [[parnji bubanj]] a dolje su dva vodna bubnja i s prirodnim kruženjem vode.]]
[[Datoteka:Superheater.jpg|thumb|mini|300px|desno|[[Pregrijač]] pare kod [[parna lokomotiva|parne lokomotive]].]]
'''Generator pare''' ili '''parni kotao''' je [[kotao]] koji služi za proizvodnju [[vodena para|vodene pare]] određenog [[tlak]]a i [[temperatura|temperature]], koja služi kao radni [[fluid]] za pogon [[parna turbina|parnih turbina]] (za proizvodnju [[električna energija|električne energije]] u [[termoelektrana]]ma, za pogon velikih [[brod]]ova, za pogon [[parna lokomotiva|parnih lokomotiva]] i drugo), te za prijenos [[toplina|toplinske energije]] za razne pomoćne uređaje (za [[grijanje]] na primjer). Današnjim [[konstrukcija]]ma primjereniji je naziv generatori pare (posebno ako [[para]] ima veći tlak od 22 [[Bar (jedinica)|bara]]) umjesto parni kotlovi. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/energetska_postrojenja/10.pdf] "Projektiranje termoenergetskih postrojenja", Prof. dr. sc. Z. Prelec, www.riteh.uniri.hr, 2012.</ref>
Line 104 ⟶ 106:
=== Generatori pare s međupregrijačem ===
Generatori pare s velikim učinkom, te visokom temperaturom i tlakom, izgrađuju se s međupregrijačem, čime se postiže bolji toplinski [[stupanj iskoristivosti]] cijelog parnog sustava, a ujedno se smanjuje [[Vlažnost zraka|vlažnost]] pare u posljednjim stupnjevima [[parna turbina|parne turbine]].
=== Generatori pare na ispušne dimne plinove ili utilizatori ===
Na [[brod]]ovima s [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motornim pogonom]] potreba za toplinskom energijom (vrela voda, niskotlačna para) danas se najčešće zadovolja iskorištavanjem osjetne topline ispušnih dimnih plinova iz glavnih motora, čime se ujedno poboljšava ukupni toplinski stupanj iskoristljivosti cjelokupnog pogona. Temperatura ispušnih dimnih plinova iz motora je od 280 °C do 340 °C kod dvotaktnih [[Dizelski motor|diesel motora]], odnosno 370 °C do 420 °C kod srednjehodnih četverotaktnih diesel motora (s napomenom da je količina dimnih plinova četverotaktnih motora iste snage približno dvostruko manja nego kod dvotaktnih motora). Iz toga je vidljiva prikladnost i opravdanost rekuperacije osjetne topline ispušnih dimnih plinova iz motora s pomoću utilizatora koji se, ovisno o učinku, načinu ugrađivanja, načinu povezivanja i namjeni, izvode različito.
== Materijali za gradnju generatora pare ==
[[Materijal]]i od kojih su izrađeni [[konstrukcija|konstruktivni]] dijelovi generatora pare izloženi su, prije svega, djelovanju povišenih temperatura, radnog tlaka, a često i raznim [[korozija|korozivnim]] utjecajima vode, pare i ostalog. Na isparivački dio generatora pare (cijevi, bubnjevi, sabirnice) djeluje unutarnji [[tlak]] o kojemu ovisi i radna [[temperatura]]. Tlak je približno isti u svim djelovima isparivača, dok je temperatura stijenki materijala ovisna o temperaturi dimnih plinova u čijem se području nalaze, te o zaprljanosti površina (naslage s unutarnje i vanjske strane). Normalno je temperatura stijenki dijelova isparivača od 20 do 50 [[celzij|°C]] viša od temperature isparavanja. Viša temperatura stijenki je kod [[Toplinsko zračenje|ozračenih]] dijelova isparivača (zaslon), dok je niža kod onih gdje [[toplina]] većim dijelom prelazi [[konvekcija|konvekcijom]].
[[Pregrijač]]i pare izloženi su najtežim uvjetima rada zbog djelovanja visokog tlaka, temperature, a često i visokotemperaturne korozije. Temperatura stijenki ovdje je najviše ovisna o temperaturi radnog [[fluid]]a, koja je, ovisno o temperaturi pregrijanja, veća nego kod isparivača. Normalno je temperatura stijenki pregrijača od 30 do 50 °C veća od temperature pregrijane pare u njemu. Zagrijači vode nisu izloženi težim temperaturnim uvjetima, već uglavnom djelovanju unutarnjeg tlaka. Međutim, budući da se nalaze u području nižih temperatura dimnih plinova, mogu biti izloženi djelovanju niskotemperaturne korozije. Zagrijači zraka nisu pod tlakom radnog medija i nalaze se u području najnižih temperatura dimnih plinova. Glavni štetni utjecaj na materijal koji ovdje može nastati je djelovanje niskotemperaturne korozije.
Osim ta tri glavna čimbenika, na konstruktivni materijal generatora pare mogu djelovati naprezanja zbog [[toplinsko istezanje|toplinskog istezanja]] (pri kretanju i zaustavljanju pogona ili pri promjeni opterećenja), a katkad i [[erozija]] izazvana čvrstim česticama u dimnim plinovima, što je više izraženo pri izgaranju čvrstog goriva (npr. ugljen).
== Izvori ==
| |||