Nacionalizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 30:
Određeni fenomeni koji bi se mogli nazvati nacionalizmom su postojali kroz sve vrijeme povijesti, ali se u svom modernom obliku nacionalizam javlja tek u Novom vijeku, prvo sa stvaranjem apsolutnih monarhija koje su stvorile okvir za stvaranje zajedničkog nacionalnog identiteta među podanicima (najčešće u Zapadnoj Europi), potom kao kulturni pokreti u višeetničkim državama gdje je prosvjetiteljstvo i širenje pismenosti dovelo do stvaranja posebnih nacionalnih identiteta.
 
Nacionalizam se često prožima s drugim ideologijama kao što su [[konzervativizam]], [[socijalizam]] i [[liberalizam]]. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] se nacionalizam počeo izražavati kao rasizam i imperijalizam, a u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] je poslužio kao podloga za fašizam (nacizam). Krajem 20. stoljeća se podu određenimnekim okolnostimaslučajevima počeo izražavati i kao [[Religija|vjerski]] [[fundamentalizam]].
 
Nacionalizam se u 19. stoljeću nametnuo kao dominantna ideologija u svijetu te je imao ključnu ulogu u mnogim važnim događajima kao što je izbijanje prvog i drugog svjetskog rata, odnosnoantikolonijalnim cijelogoslobodilačkim nizapokretima, te u nizu etničkih sukoba od kojih mnogi traju i do današnjeg dana.
 
S obziromObzirom na ulogu koju je odigrao u izbijanju nekih od najkrvavijih događaja u povijesti, termin "nacionalizam" se često imakoristi pejorativnona značenjepejorativni način, te se povezuje uz etničku netoleranciju, etničko čišćenje, šovinizam i militarizam. S druge strane mu se često iz ideoloških razlika daje pozitivan predznak, kada se manifestira u obliku oslobodilačkih pokreta protiv velikih imperijalističkih sila ([[Velika Britanija]] - [[Indija]]); ili malihradi aobrane od napornihneugodnih susjeda (npr. [[Indija]] - [[Pakistan]]), odnosno kada daje poticaj za napredak kulture i tehnologije kroz miroljubivo natjecanje nacionalnih država.
 
== Hrvatsko pitanje ==
Redak 48:
Nakon početnog entuzijazma za jugoslavensku ideju 1918. godine, Hrvatska se doista našla u nezavidnoj poziciji - našavši se u situaciji jednog podčinjenog i poniženog naroda. Nacionalno okupljanje oko [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] rezultiralo je stanovitom hrvatsko - srpskom nagodbom koja je u kolovozu 1939. godine dovela do projekta [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] u okviru Kraljevine Jugoslavije. Taj je projekt prekinut njemačko - talijanskim napadom na Jugoslaviju u travnju 1941. godine; iza kojega su se ti osvajači (značajno okrnjivši hrvatsko nacionalno područje oduzimanjem teritorija za korist Italije i Mađarske) odlučili za projekt [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], koji je obuhvaćao većinu današnje Hrvatske, te cijelu Bosnu i Hercegovinu (u prethodnom projektu Banovine Hrvatske, područja BiH nastanjena stanovništvom muslimanske vjeroispovijesti bila su isključena). Nakon mnogo ratnih peripetija, Nezavisna država Hrvatska je morala podijeliti ratnu sudbinu svojih talijanskih i njemačkih pokrovitelja, te je Hrvatska nastavila živjeti (po mnogima, životariti) do 1991. godine kao federalna jedinica komunističke Jugoslavije.
 
Komunistička Jugoslavija se početkom 1990.- ih godina uslijed rušenja komunističkog bloka u Europi našla u teškoj situaciji, koja je predstavljala pogodne uvjete za ostvarenja projekta neovisnih nacionalnih država za više naroda koji su se nakon I. svjetskog rata bili našli okupljeni u njojtom okupljenigeopolitičkom projektu sila - pobjednica.
 
Sa ulaskom Hrvatske u nadnacionalnu Europsku uniju, jedan dio nacionalističkog naboja se iskazuje kao tzv. [[Euroskepticizam|"euroskepticizam"]], dijeleći stanoviti dio ideja sa npr. "United Kingdom Independence Party" ("Strankom za neovisnu Veliku Britaniju", UKIP), i drugim sličnim partijama koje smatraju ideju nacionalne države superiornom nekom "pretjeranom" europskom jedinstvu i eventualno pristaju na skromnije oblike međudržavnog savezništva među europskim narodima. Drugi hrvatski nacionalisti iskazuju zadovoljstvo činjenicom da je Hrvatska ulaskom u EU na stanoviti način izašla sa geopolitičkog područja Balkana i ponovo se priključuje Srednjoj Europi.
 
Ovako prikazano "hrvatsko pitanje" u velikoj mjeri nalikuje nacionalnim pitanjima mnogih drugih malih naroda - od Norvežana (koji su dugo bili u zajednicama sa Dancima, i potom sa Šveđanima) do Slovaka (čija je zemlja najprije bila dijelom Mađarske, pa potom Čehoslovačke) i od Eritrejaca ([[Eritreja]] je neovisnotneovisnost o Etiopiji izborila 1993. god.) do [[Baskija|Baska]] (koji u ovom času uživaju autonomiju u okvirima Španjolske i Francuske).
 
== Izvori ==