La Isabela: razlika između inačica

[[Datoteka:FirstChurchAmerica2.JPG|thumb|mini|250px|ZnakOznaka prve crkve u Americi]]

'''La Isabela''', naselje koje je na svom drugom putovanju u Ameriku [[1493.]] godine dao podignuti [[Kristofor Kolumbo]]. Nalazi se u provinciji [[Puerto Plata provincija|Puerto Plata ]] u današnjoj [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. ImenovanoNazvano je po kraljici [[Izabela I. Kastiljska|Izabeli I. Kastiljskoj]]. Podignuto je neposredno nakon što su prvu europsku koloniju u [[Novi svijet|Novom svijetu]] [[La Navidad]] potpuno uništili domoroci predvođeni [[cacique|kasikom]] [[Caonabo]]om. La Isabela je podignuta u želji za traženjem plemenitih kovina. <ref>[http://www.pnas.org/content/104/9/3663 www.pnas.org], "The strange case of the earliest silver extraction by European colonists in the New World", objavljeno 21. prosinca 2006., pristupljeno 31. srpnja 2013.</ref> Nakon što je nešto [[zlato|zlata]] pronađeno, Kolumbo je dao porobiti domoroce. Novo naselje bilo je pogođeno dvama sjevernoatlantskim uraganima, [[1494.]] i [[1495.]] godine. Glad i bolesti uskoro su dovele do pobuna, razočarenja i kazni. Dio kolonista se htio potajno vratiti u [[Španjolska|Španjolsku]]. La Isabela gdje je podignuta prva crkva u Novom svijetu jedva se održala do [[1496.]], kad ju je Kolumbo odlučio napustiti u korist novog naselja, današnjeg [[Santo Domingo|Santo Dominga]].

Kolonisti su izgradili kuće, drvarnicu, rimokatoličku crkvu i veliku kuću za Kolumba. On je iz Španjolske doveo više od tisuću ljudi: mornare, vojnike, tesare, zidare, svećenike, plemiće itd. U Novi svijet doneseni su dovedeni [[konji]], [[domaća svinja|domaće svinje]], [[pšenica]], [[šećerna trska]] i [[pištolj]]i. Nehotice su doneseni i [[štakor]]i i [[bakterije]]. Naselje je zauzelo više od dva hektara. U ožujku [[1494.]] Kolumbo je s domorocima u planinama Hispaniole počeo tražiti zlato. Manje količine su i pronađene. U lipnju 1495. uragan je pogodio otok. Domoroci su se povukli u planine, dok su Španjolci ostali u koloniji. Potopljeno je nekoliko brodova, a mulj iz rijeka podigao je razinu mora. U otočnim špiljama gdje su se možda domoroci skrili sačuvani su prikazi biljaka, životinja, ljudi, bradatih lica i jedrenjaka.<ref>National Geographic Television. "Columbus's Cursed Colony."</ref>

U novim ekspedicijama nađene su velike količine zlata. To je dovelo do porobljavanja najmanje 1 .600 domorodaca [[Taíno]]. Mnogi su odvedeni u [[Španjolska|Španjolsku]] kao robovi, dok su ostali bili prisiljeni mukotrpno raditi na iskopavanju zlata i kasnije na plantažama (''encomiendas''). Nametnut je porez svim domorocima starijim od četrnaest godina. Morali su donijeti propisanu količinu zlata. Tada počinje tragedija američkih domorodaca. Kolumbo je zarobljavao domoroce i tražio zlato. Mnogi su umrli na brodu. U pokrajini Cicao na Haitiju, gdje su on i njegovi ljudi mislili da postoje golema zlatna polja, naredili su svim domorocima svako tri mjeseca donijeti određenu količinu zlata za što bi dobili bakrena obilježja. Onima koji nemaju bakrenog znaka odsijecali su ruke i iskrvarili bi do smrti. Domoroci su dobili nemoguć zadatak jer je jedino zlato na tom području bio zlatni prah iz potoka. Stoga su izvršavali samoubojstva otrovom od [[kasava|kasave]], ubijali dojenčad kako bi ih spasili od Španjolaca te bježali i obično bili uhićeni pomoćuuz pomoć pasa. U dvije godine je iz navedenih razloga umrla polovina od 250 .000 domorodaca. Kada je postalo jasno kako zlata više nema, domoroce se prisiljavalo divljačkim ritmom raditi na imanjima (''encomiendas''). Do 1515. ostalo je možda 50 .000 domorodaca, 1550. 500-tinjak, a izvješće iz 1650. pokazuje kako nijedan od prvobitnih Aravačana i njihovih potomaka nije ostao na otoku.<ref>"Howard Zinn: "Kolumbo, Indijanci i ljudski napredak"</ref>