Američki Djevičanski otoci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Kubura (razgovor | doprinosi)
Redak 56:
Godine [[1693]]. su Danci ponovo, bez ikakvog otpora, preuzeli posjede koje je Brandenburg smatrao svojima. [[Prusija|Pruski]] kralj [[Fridrich Wilhelm I.]] je [[13. kolovoza]] [[1720]]. potpisao dokument kojim odstupa sva ranija brandenburška područja u Africi ([[Arguin]]/[[Zlatna obala|Zlatnu obalu]]/[[Gana|Ganu]]) i [[Saint Thomas]] ([[Djevičanski otoci]] [[SAD]]) holandskom trgovačkom društvu. [[Saint Croix]], koji je do tada bio francuski posjed, [[1733]]. su kupili Danci. [[Rob]]ovi su se [[1848]]. pobunili protiv Danaca.
 
Za vrijeme [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] su se SAD bojale da bi [[Njemačka]] mogla okupirati Dansku i otoke koristiti kao bazu za svoje podmornice. Zato je Danskoj ponuđeno da otoke proda<ref>dnevno.hr: [http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/63839-kardinal-postao-kraljem-1578.html Kardinal postao kraljem - 1578.], dnevno.hr, 3. kolovoza 2012.</ref> za 25 milijuna USD. Danska vlada je to shvatila kao ultimatum i popustila. te[[Sporazum o Danskoj Zapadnoj Indiji|Sporazum o prodaji]] potpisan je [[4. kolovoza]] [[1916.]] godine. [[Senat Sjedinjenih Američkih Država]] potvrdio je sporazum 7. rujna 1916. godine. Sporazum je prošao na [[danski referendum o prodaji Danske Zapadne Indije|referendumu]] 14. prosinca 1916. Sve je dovršeno iduće godine, kad je Danska prenijela suverenitet [[17. siječnja|17 siječnja]] [[1917]] na [[SAD]]. Svim stanovnicima je godine [[1927]]. dano američko državljanstvo.
 
Otoci od godine [[1970]]. uživaju lokalnu samoupravu, biraju vlastitog guvernera te šalju jednog delegata u Kongres SAD, koji, pak nema pravo glasa, ali sudjeluje u radu kongresnih odbora. Slično kao i [[Portoriko|Portoriku]], stanovništvo je podijeljeno oko toga želi li potpunu nezavisnost, status američke savezne države ili status quo.