Frankapani: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 12 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q943292 (translate me) |
m nekoliko detalja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Frankopan.jpg|250px|mini|desno|Grb "Frankopanovića" prema Fojničkom
[[Datoteka:Stari grb Frankopana (do 1430).JPG|mini|Stari grb knezova Krčkih (do 1430. godine), prije nego su postali Frankopani]]
[[Datoteka:Frankopanski kastel Krk 07.jpg|mini|Frankapanski kaštel iz 14. stoljeća]]
Redak 15:
Krčki knezovi ime Frankapani uzimaju tek nakon mnogo godina svoje prisutnosti na ovim prostorima. Neki povjesničari smatraju modom onog vremena uzimanje imena koje vuku porijeklo iz rimskih vremena. Tako je i ova naša obitelj uzela ime rimskih patricija “FRANGAPANIBUSA” te nakon toga i mijenjaju svoj grb u dva lava (simbol [[Mlečani|Venecije]]) koja lome kruh (''frangere pane'' – lomiti kruh).
Potječu od knezova krčkih, a do sredine [[15. stoljeće|15. stoljeća]], osim otoka [[Krk]]a, stekli su posjede u županiji [[Gacka (pokrajina)|Gackoj]] s [[Otočac|Otočcem]], do [[Slunj]]a i [[Cetingrad]]a, [[Pounje|Pounja]], [[Vrlika|Vrlike]], Ostrovice i [[Skradin]]a. Većinu tih posjeda Frankapani su izgubili u borbama
Knezovi Frankapani omogućili su franjevcima dolazak na otočić [[Košljun]] na [[Krk]]u. Ivan VII. i [[Martin Frankopan]] dobili su od pape [[Nikola V.|Nikole V.]] dozvolu (bulu- koja se danas nalazi u samostanu) da franjevci preuzmu “MOSTIR” – Košljun [[1447]]. Godine. Uz pomoć 1000 dukata Ivana Frankapana obnovio se samostan na Košljunu.
Redak 21:
[[Ivan Frankapan]] – pjesnik, usadio je ljubav za otok i svojoj kćerci [[Katarina Frankapan|Katarini Frankapan]]. Iako udana u Veneciji i u izgnanstvu, ona oporučno ostavlja drugih 1000 dukata (u ono vrijeme veliku svotu) samostanu na Košljunu – uz uvjet da bude pokopana “u zemlji svojih otaca”. Kod ulaza u crkvu i danas se nalazi njen grob s originalnom nadgrobnom pločom. Katarina je prenesena na Košljun 9 godina iza svoje smrti [[1529]]. Godine.
Godine [[1671]].
Knez Fran Krsto Frankapan u zatvoru u Bečkom Novom Mjestu piše zbirku pjesama “''Gartlic za čas kratiti''”, a Zrinski piše svojoj supruzi Katarini Frankapan – sestri Frana Krste Frankapana:
Redak 35:
Ivan VI., najstariji sin hrvatsko-dalmatinskoga bana Nikole IV., prvoga s pridjevkom Frankapan, sprijateljio se s Erikom VI. Pomeranskim, kraljem Danske i vladarom skandinavske Kalmarske unije, te je 20-ih i u početku 30-ih godina [[15. stoljeće|15. stoljeća]] kao Erikov namjesnik živio u Švedskoj. Poslije [[smrt]]i svoga oca Ivan je postao suban uz brata Stjepana II. i nakon uspjeha švedskih ustanika protiv Danaca, vratio se u domovinu. U Švedskoj mu je ostao sin Matija; ne zna se, za sada, tko mu je bila majka. Naime, do sada je poznata Ivanova žena Katarina, kćerka magnata Ivaniša Nelipića iz Južne Hrvatske, s kojom je Ivan imao sina Jurja I, začetnika cetinske frankopanske loze.
▲Ne zna se, za sada. tko su bili još jedni Frankopani; radi se o [[labin]]skima, u [[Istra|Istri]]. Zanimljivost u vezi s njima leži i u tome da su u vrelima zapisani u oba poznata hrvatska oblika: ''Francopano'' i ''Francapagna''. Zna se za sada za njih dvoje. Prvi je [[1505.]] god. Ioanes Francopano. No, osobito je zanimljiva druga pojava, i zbog imena, jer se ta osoba zove Dona Cathiza Francapagna. Po oblicima prezimena te po obliku žene, očito su oboje hrvatskoga podrijetla. No, to dvoje ipak ne moraju biti i Frankopani — možda su ti istarski Frankopani podrijetlom bili samo frankopanski službenici ili s nekoga frankopanskog posjeda, pa su zbog toga tako imenovani.<ref>http://www.matica.hr/Kolo/kolo0202.nsf/AllWebDocs/strcic1</ref>
== Znameniti Frankapani ==
|