Frankapani: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Preusmjeravanje na Frankopani |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Frankopan.jpg|250px|mini|desno|Grb "Frankopanovića" prema Fojničkom grbovniku datiranom u 17. st. za koji se drži da je kopija starijega grbovnika vjerojatno iz 16. st. Ovaj grb Frankapani su rabili od [[1430.]] godine.]]
[[Datoteka:Stari grb Frankopana (do 1430).JPG|mini|Stari grb knezova Krčkih (do 1430. godine), prije nego su postali Frankopani]]
[[Datoteka:Frankopanski kastel Krk 07.jpg|mini|Frankapanski kaštel iz 14. stoljeća]]
[[Datoteka:Crkva Gospe Trsatske 1.jpg|mini|Grob Nikole VI. Frankapana Tržačkog (*o.1458 - †1523), unuka [[Nikola IV. Frankapan|Nikole IV.]], u [[Crkva Gospe Trsatske|crkvi Gospe Trsatske]] u Rijeci. Latinski natpis kaže: ''Ovdje počiva gospodin Nikola Frankapan krčko-senjsko-modruški knez.'']]
Krčki knezovi '''Frankapani (Frankopani)''' naziv je stare [[Hrvati|hrvatske]] [[plemstvo|plemićke]] obitelji, izvorno knezova [[Krk|Krčkih]].
Frankapani, uz [[knezovi Zrinski|Zrinske]], spadaju među najznačajnije i najpoznatije hrvatske velikaške rodove koji su od [[11. stoljeće|11.]] do [[17. stoljeće|17. stoljeća]], vrlo usko bili povezani s poviješću, prošlošću i sudbinom hrvatskoga naroda i Hrvatske. Stoljećima su članovi tih velikaških rodova bili nositelji i branitelji Hrvatske od nadmoćnijega [[Osmansko Carstvo|osmanlijskoga osvajača]] osvajača, ali i odlučni protivnici sve opasnijega [[Habsburgovci|habsburškoga]] carskog [[apsolutizam|apsolutizma]] i njemačkoga hegemonizma, koji se je u duhu europskoga [[merkantilizam|merkantilizma]] nastojao učvrstiti u čitavoj [[Habsburška monarhija|Habsburškoj Monarhiji]]. I prošlost tih dvaju rodova međusobno je isprepletena bračnim vezama, prijateljstvima i sudjelovanjima u skoro svim značajnijim zbivanjima u Hrvatskoj, osobito na bojištima u obrani Hrvatske od osmanlijskoga osvajača.
== Povijest ==
Krčki knezovi Frankapani su jedina obitelj na jadranskim otocima koja se razvila do moći u europskim razmjerima. Smatra se da potječu iz Gradeca - danas napuštenog dvorca kraj [[Vrbnik]]a, a prvi je poznati član ove domaće obitelji plemenita roda bio Dujam I. koji je [[1118]]. godine sklopio s [[Mlečani]]ma ugovor da će kao mletački vazal upravljati otokom.
Prvog krčkog kneza Dujma naslijedila su [[1163]]. godine dva njegova sina: Bartol I. i Vid I. Treći sin Bartol II. "bio je valjda još nedorasao, pak tako su otčevinu preuzela dva starija brata". Bartol i Vid bilo je najčešće ime frankapanskih potomaka – sve do Bartola IV. i Vida V.
Krčki knezovi ime Frankapani uzimaju tek nakon mnogo godina svoje prisutnosti na ovim prostorima. Neki povjesničari smatraju modom onog vremena uzimanje imena koje vuku porijeklo iz rimskih vremena. Tako je i ova naša obitelj uzela ime rimskih patricija “FRANGAPANIBUSA” te nakon toga i mijenjaju svoj grb u dva lava (simbol [[Mlečani|Venecije]]) koja lome kruh (''frangere pane'' – lomiti kruh).
Potječu od knezova krčkih, a do sredine [[15. stoljeće|15. stoljeća]], osim otoka [[Krk]]a, stekli su posjede u županiji [[Gacka (pokrajina)|Gackoj]] s [[Otočac|Otočcem]], do [[Slunj]]a i [[Cetingrad]]a, [[Pounje|Pounja]], [[Vrlika|Vrlike]], Ostrovice i [[Skradin]]a. Većinu tih posjeda Frankapani su izgubili u borbama s [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijama]]. U 17. stoljeću njihovi posjedi protezali su se od [[Bosiljevo|Bosiljeva]] i [[Severin na Kupi|Severina na Kupi]] do [[Novi Vinodolski|Novoga]] u [[Vinodol]]u. I Frankapani su hrvatskom rodu dali na desetke uglednika: [[ban]]ova, književnika i ratnika. Među poznatijima su knez [[Bernardin Ozaljski]], sudionik [[Krbavska bitka|bitke na Krbavskom polju]] [[1493]]., poznati branitelj Hrvatske i osobito poznat po protuosmanlijskom govoru koji je kao starac održao pred njemačkim staležima [[1522]]. u [[Nürnberg]]u te njegov sin [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krsto I. Brinjski]] (1482.-1527.), poznati ratnik protiv Osmanlija, [[Mlečani|Mlečana]] i [[Habsburg|Habsburgovaca]], hrvatski ban, "skrbnik i zaštitnik kraljevstva" kojeg je kao hrvatske zaslužnike poznati književnik [[Milutin Cihlar Nehajev]] prikazao u romanu "Vuci", primorski i karlovački general i ogulinski kapetan [[Vuk Krsto Frankopan|Vuk Krsto Tržački]] (oko 1589.-1652.), njegova djeca književnica [[Katarina Zrinski|Katarina ud. Zrinski]] (1625.-1673.) i pjesnik, prevoditelj i senjski kapetan [[Fran Krsto Frankapan]] (1643.-1671.) koji se je svom puninom pridružio svomu šurjaku u borbi protiv bečkog apsolutizma.
Knezovi Frankapani omogućili su franjevcima dolazak na otočić [[Košljun]] na [[Krk]]u. Ivan VII. i [[Martin Frankopan]] dobili su od pape [[Nikola V.|Nikole V.]] dozvolu (bulu- koja se danas nalazi u samostanu) da franjevci preuzmu “MOSTIR” – Košljun [[1447]]. Godine. Uz pomoć 1000 dukata Ivana Frankapana obnovio se samostan na Košljunu.
[[Ivan Frankapan]] – pjesnik, usadio je ljubav za otok i svojoj kćerci [[Katarina Frankapan|Katarini Frankapan]]. Iako udana u Veneciji i u izgnanstvu, ona oporučno ostavlja drugih 1000 dukata (u ono vrijeme veliku svotu) samostanu na Košljunu – uz uvjet da bude pokopana “u zemlji svojih otaca”. Kod ulaza u crkvu i danas se nalazi njen grob s originalnom nadgrobnom pločom. Katarina je prenesena na Košljun 9 godina iza svoje smrti [[1529]]. Godine.
Godine [[1671]]. “Judicium delegatum” – posebno određen sud osuđuje Frana Krstu Frankapana na smrt zato što nije prijavio [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] i što je pozivao na ustanak. Ban Petar Zrinski osuđen je zato što je htio postati vladar.
Knez Fran Krsto Frankapan u zatvoru u Bečkom Novom Mjestu piše zbirku pjesama “''Gartlic za čas kratiti''”, a Zrinski piše svojoj supruzi Katarini Frankapan – sestri Frana Krste Frankapana:
[[Datoteka:Zrinski_petar_pismo.jpg|mini|180px|lijevo|Pismo Petra Zrinskog supruzi]]
''Moje drago srce! Nemoj se žalostiti svrhu ovoga moga pisma, ni burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o deseti uri budu mene glavu sekli i tulikajše naukupe tvojemu bratcu. Danas smo jedan od drugoga srčeno prošćenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, tebe proseći, ako sam te u čem zbantuval, ali ti se u čemu zameril (koje ja dobro znam) i oprosti mi! Budi Bog hvaljen, ja sam k smrti dobro pripravan, niti se plašim, ja se ufam u Boga vsemogućega, koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikajše mene hoće smilovati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se), da se mi naukupe pred njegovim svetim tronušem u diki vekivečne sastanemo. Već ništa ne znam ti pisati, niti za sina, niti za druga dokončanja našega siromaštva, ja sam vse na volju Božju ostavil.''
I [[Fran Krsto Frankopan|Fran Krsto Frankapan]] piše oproštajno pismo svojoj supruzi :
''Predraga i preljubljena Julijo! Moja draga! Pošto mi je voljom neba i Božjom odredbom prijeći iz ovoga svijeta u drugi, da tako dadem zadovoljštinu za počinjene uvrede proti carskom Veličanstvu premilostivoga gospodara, htjedoh te iz srca da zagrlim ovim redcima i reći ti posljednji s Bogom, moleći te, moja ljubezna Julijo, da mi za Božje milosrđe oprostiš kršćanskom blagohotnosti, budeš li radi moje neobzirnosti morala trpjeti uvredu i muka. Isto te tako molim, draga Julijo, da mi oprostiš svaku i najmanju uvredu, koju sam ti nanio, otkad smo se uzeli.''
== Dopuna rodoslovlja ==
Ravno stotinu godine poslije [[Vjekoslav Klaić|Vjekoslava Klaića]] uspjelo se pronaći još jednoga Frankopana. Istraživački Klaićev trud, kao i drugih znanstvenika i stručnjaka bio je toliko ozbiljan da se nije više nailazilo niti na jednoga poznatoga Frankopana te, u proteklom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] pronađen je samo jedan jedini Frankopan. Uspjeh je tim značajniji kad se uzme u obzir da je taj Frankopan pronađen u [[Skandinavija|Skandinaviji]], [[Švedska|Švedskoj]]. Tako je došlo do sljedećega prinosa frankopanskoj [[Genealogija|genealogiji]].
Ivan VI., najstariji sin hrvatsko-dalmatinskoga bana Nikole IV., prvoga s pridjevkom Frankapan, sprijateljio se s Erikom VI. Pomeranskim, kraljem Danske i vladarom skandinavske Kalmarske unije, te je 20-ih i u početku 30-ih godina [[15. stoljeće|15. stoljeća]] kao Erikov namjesnik živio u Švedskoj. Poslije [[smrt]]i svoga oca Ivan je postao suban uz brata Stjepana II. i nakon uspjeha švedskih ustanika protiv Danaca, vratio se u domovinu. U Švedskoj mu je ostao sin Matija; ne zna se, za sada, tko mu je bila majka. Naime, do sada je poznata Ivanova žena Katarina, kćerka magnata Ivaniša Nelipića iz Južne Hrvatske, s kojom je Ivan imao sina Jurja I, začetnika cetinske frankopanske loze.
Za sad se ne zan tko su bili još jedni Frankopani; radi se o [[labin]]skima, u [[Istra|Istri]]. Zanimljivost u vezi s njima leži i u tome da su u vrelima zapisani u oba poznata hrvatska oblika: ''Francopano'' i ''Francapagna''. Zna se za sada za njih dvoje. Prvi je [[1505.]] god. Ioanes Francopano. No, osobito je zanimljiva druga pojava, i zbog imena, jer se ta osoba zove Dona Cathiza Francapagna. Po oblicima prezimena te po obliku ženskog imena, očito su oboje hrvatskoga podrijetla. No, to dvoje ipak ne moraju biti i Frankopani — možda su ti istarski Frankopani podrijetlom bili samo frankopanski službenici ili s nekoga frankopanskog posjeda, pa su zbog toga tako imenovani.<ref>http://www.matica.hr/Kolo/kolo0202.nsf/AllWebDocs/strcic1</ref>
== Znameniti Frankapani ==
*[[Ivan V. Krčki (Frankopan)]] († 1393.), hrvatski ban.
*[[Nikola IV. Frankapan]] († 1432.), sin Ivana V. Krčkog, hrvatski ban, prvi se nazivao Frankopanom.
*[[Ivan VI. Frankopan Cetinski]] († 1436.), najstariji sin Nikole IV., hrvatski ban.
*[[Nikola V. Frankopan Ozaljski]] († o. 1456.), drugi sin Nikole IV., hrvatski ban.
*[[Stjepan II. Frankopan Modruški]] († 1481.), treći sin Nikole IV., hrvatski ban.
*[[Bernardin Frankopan]] (* 1453 - † 1529.), sin Stjepana II., preživjeli sudionik Krbavske bitke
*[[Krsto I. Frankapan Brinjski]] (* 1482 - † 1527.), sin Bernardina, unuk Stjepana II. Frankopana, 1527. hrvatski ban
*[[Stjepan III. Frankopan Ozaljski]] († 1577.), sin Ferdinanda Frankopana, unuk [[Bernardin Frankopan|Bernardinov]]
*Katarina Frankopan, kći Ferdinanda, sestra Stjepana III. Ozaljskog, udata 1543. za bana [[Nikola Šubić Zrinski|Nikolu Šubića Zrinskog]].
*[[Franjo Frankopan Slunjski]] (* 1536 - † 1572.), hrvatski ban 1567 - 1572.
*[[Vuk Krsto Frankopan|Vuk II. Krsto Frankopan Tržački]] (* o. 1578 - † 1652.), general
*[[Nikola VII. Frankopan Tržački]] († 1647.), brat Vuka II. Krsta, hrvatski ban 1617 - 1622.
*[[Katarina Zrinski]] (* 1625 - † 1673.), kći Vuka II. Krsta, udata za [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] , polusestra [[Fran Krsto Frankapan|Frana Krste Frankopana]].
*[[Fran Krsto Frankopan]], markiz, pjesnik, sin Vuka II. Krsta, 1671. pogubljen u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]].
== Galerija ==
{| class="wikitable" align=center valign=top cellspacing=2
|- bgcolor=#BACC99 align=center valign=top
||[[Datoteka:Dujam II. Krčki (Croatia).JPG|150px|center]]<p style="font-size: 85%">Dujam II. Krčki (*1279-†1317)
||[[Datoteka:Žikmund Frankopan (Croatia).JPG|150px|center]]<p style="font-size: 85%">Žikmund Frankopan, sin [[Nikola IV. Frankapan|Nikole IV.]],<br>(*? - †1486?)
||[[Datoteka:Frankopan Zagreb.JPG|150px|center]]<p style="font-size: 85%">[[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krsto Frankopan]] (*1482 - †1527)
||[[Datoteka:Statua Frana Krsta Frankopana u Čakovcu.jpg|150px|center]]<p style="font-size: 85%">[[Fran Krsto Frankapan|Fran Krsto Frankopan]]<br>(*1643 - †1671)
|}
== Poveznice ==
* [[Nikola Šubić Zrinski]]
* [[Nikola Zrinski]] i brat [[Petar Zrinski]]
* [[Katarina Zrinski]]
* [[Obiteljsko stablo knezova Frankopana]]
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Matica hrvatska}}
[[Kategorija:Krk]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Frankapani|Frankapani]]
[[Kategorija:Ogulin]]
| |||