Rasizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 94 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q8461 (translate me)
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 6:
Gotovo uvijek, rasistička ideologija vezana je sa idejom da su neke rase vrednije, prirodno superiornije od drugih, pa je prirodno da budu u superironom položaju, te je dozvoljeno koristiti silu da se taj položaj održi i spriječi "kvarenje" rase. Najradikalniji oblik rasističke ideologije u suvremenoj povijesti je [[nacionalsocijalizam]], koji razlikuje ''[[Arijska rasa|Arijce]]'' kao rasu gospodara, rase koje ''Arijcima'' mogu biti samo sluge ili robovi (npr. [[Slaveni]]), te rase koje trebe pobiti ([[Židovi]], [[Romi]]); posljednja namisao realizirana je u [[Holokaust]]u. Židovi su bili progonjeni kao pripadnici niže rase, a ne kao vjera, čak i onda ako su im oba roditelja kršćani.<br>
 
Mržnja [[marksizam|marksista]] i [[komunizam|komunista]] prema [[Hrvati]]ma prema rezultatima istrazivanjaistraživanja [[Goran Jurišić|Gorana Jurišića]] ([[Hrvatski centar za istraživanje zločina komunizma]]) sežu jos iz 1849. kad je [[Karl Marx]] zbog [[Ban Jelačić|Bana Jelačićeve]] vojne pobjede izjavio " ''u Beču su Hrvati, Panduri, Česi, Serecani i slično smeće ugušili germansku slobodu"'' ... [[Friedrich Engels]] navodi [[1848]]. o Slavenima u Austrougarskoj ''Po suosnivaču marksizma, Friedrichu Engelsu, nedostaje ''"Česima, Slovacima, Hrvatima, Srbima i Ukraincima „povijesni, zemljopisni, politički i industrijski preduvjeti samostalnosti i životne sposobnosti"“''... i navodi dalje da "''označava narode Jugo-istočne Europe kao per se [[kontrarevolucija|kontra-revolucionarne]], među njima (posebno) ističe Hrvate kao „kontra-revolucionaran“ i navodno nazadan narod koji će završiti na smetlištu povijesti''" <ref>djela Karla Marxa i Friedricha Engelsa - Marx, Engels Werke, MEW 6, nakladnik Institut für Marxismus-Leninismus beim ZK SED /Institut marksizma-lenjinizma pri Centralnom komitetu Socijalističke partije jedinstva Njemačke, SED/, Friedrich Engels, „Der demokratische Panslawismus“ (15.2.1848.), str. 275.</ref>
 
Rasizam su razvili europski [[antropologija|antropolozi]] XIX. stoljeća, istražujući primitivne narode. Oni su zaključivali da je njihova "primitivnost" ne samo kulturno, nego i biološki uvjetovana, njihovim slabijim umnim sposobnostima. Koristili su pritom [[Charles Darwin|Darwinovu]] teoriju [[evolucija (biologija)|evolucije]], obrazlažući kako su različite rase manje ili više odmakle u evolucijskom napretku u odnosu na izumrle pretke koje čovjek dijeli sa čovjekolikim majmunima (najviše naravno stanovnici zemalja iz kojih su bili ti antropolozi, najmanje [[crnci]] i osobito neke potkategorije među njima). Tako su iz Afrike i zaostalih dijelova Azije stizale vijesti o poluljudima-polumajmunima. Najpoznatiji je primjer [[orangutan]], kojeg su opisivali kao ljudsko biće pokriveno dlakom i sa snažnom majmunskom čeljusti.<br>
Redak 20:
Kada su Europljani u XIX stoljeću počeli upoznavati primitivne kulture, rasistička je teorija imala neka racionalna uporišta. Podrobnija antropološka i druga istraživanja u XX. stoljeću pokazala su međutim da je "primitivnost" primitivnih kultura relativna: jedan lovac i sakupljač, iako je nepismen i posjetuje vrlo primitivna oruđa, iskazuje u svojem životu visoku inteligenciju i brojna znanja i vještine. Lingvistička su istraživanja pokazala da su, suprotno prvobitnim utiscima o tome da neka primitivna plemena govore jedva artikuliranim, poluživotinjskim jezicima, svi ljudski jezici vrlo slične osnovne strukture, daleko složenije od bilo kojeg životinjskog sustava simbola. Čak i najprimitivniji jezici imaju jednak potencijal kao i najrazvijeniji za izražavanje suptilnih, apstraktnih misli, iako ih naravno zbog kulturne zaostalosti ne koriste.<br>
 
Ako neke razlike među raznim grupama koje se mogu nazvati [[rasa|rasom]] i postoje, one se iskazuju tek na velikom uzorku, u prosjeku, pa nikako ne mogu biti osnova da se pripadnike neke rase diskriminira. Npr. crnci u [[SAD]] pokazuju na [[test inteligencije|testovima inteligencije]] niže rezultate (niži [[IQ]] nego bijelci. Diskusije se vode radi li se o kulturološki ili nasljedno uslovljenoj razlici. No, čak i ako je ovo drugo slučaj, još uvijek je oko 20 posto crnaca inteligentnije od prosječnog bijelca. Također, "uspjeh u životu" samo je u slaboj [[korelacija|korelaciji]] sa [[IQ]]; zato svakome treba dati istu šansu. Nadalje, sične su razlike u rezlutatima na testu inteligencije nađene i između stanovnika različitih područja i zemalja koji pripadaju istoj rasi pa i istom kulturnom krugu. (Osim toga, što se rjeđe spominje, Azijati u SAD pokazuju bolje rezultate od bijelaca. [[Židovi]] pak pokazuju znatno bolje rezultate nego kršćani, ali to vrijedi samo za aškenazeAškenaze, a ne i sefardeSefarde.)<br>
 
RasitičkeRasističke ideologije, iako su i dalje ekplicitno prisutne u nekim ekstremističkim političkim pokretima kao što je [[Ku Klux Klan]], a implicitno znatno šire, nemaju po današnjem stanju znanosti nikakvu znanstvenu osnovu.<br>
 
== Rasizam prema drugim rasama ==
 
== Rasizam prema pripadnicima inih vjera ==
Pojam [[WASP]] stavlja sve neprotestante u ljude nižeg reda.
 
== Rasizam prema pojedinim skupinama naroda ==
Rasizam prema zemljopisnom kriteriju ili jezičnom kriteriju.
 
== Rasizam prema pojedinim narodima ==
 
== Vidi ==
*[[suprematizam]]
*[[segregacija]]
*[[etničko čišćenje]]
*[[govor mržnje]]
 
== Izvori ==