Wikipedija

Novigradsko more: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m +{{Hidrografija Hrvatske}}, - vrna kategorija
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
Prirodno-zemljopisno, ovaj kraj u sklopu duboko uvučenog [[Velebitski kanal|Velebitskog kanala]] čini vrlo složen, posebit, privlačan i izuzetno osjetljiv prostor, specifičnih reljefnih, geoloških, hidroloških, klimatskih i bioloških obilježja.
 
Novigradsko more je duboko uvučeni morski zaljev na istočnoj strani Jadranskog mora, u Hrvatskoj (regija Jadranska Hrvatska, Zadarska županija) površine 28,65 km². PovezanDijele ga općine Posedarje, Jasenice, Novigrad i Grad Obrovac. Povezano je s [[Velebitski kanal|Velebitskim]] (Podgorskim ili Planinskim) kanalom na sjeverozapadu [[Novsko ždrilo|Novskim (ili Masleničkim) ždrilom]], a s [[Karinsko more|Karinskim morem]] na JI [[Karinsko ždrilo|Karinskim ždrilom]]. Dužina zaljeva u smjeru zapad-istok je 11,0 km, a najveća širina je 4,8 km. Dužina obala Novigradskog mora je 29,7 km. Najveća dubina od 38 m nalazi se neposredno pri ulazu u Novsko ždrilo, a dubine ispod 30 m zauzimaju samo mali dio ispred Novskog ždrila. Dubine ispod 20 m zauzimaju više od 50% površine zaljeva. Dno je uglavnom muljevito, uz obalu hridinasto. Pješčanog dna ima na ušćima [[Zrmanja|Zrmanje]], Bašćice i Slapaće te kod [[Maslenica|Maslenice]], a šljunčanog dijelom ispred Telice i u pojedinim uvalama. Od brojnih uvala i uvalica istaknutije su Novigradska draga (luka Novigrad), Gornja i Donja draga (Ivandići), plitke i zamočvarene uvalice zabokrek i luka na ušću Bašćice (Posedarje), u. Maslenica, u. Zališće, Volarica, Krilo, Podvrta (Jasenice), u. Prdelj, u. Dumićina, u. Pomišalj i u. Kozjak (Kruševo) te male uvalice Stambac, Lilo, Medvidak, Prljevica, Bilišina, Ladina, Banj, Juriša, Nazret, Škera (Novigrad).
 
U Novigradsko more ulijeva se [[Zrmanja]], duga 69 km i porječjem od 554 km&sup2;. U odnosu na ukupnu zapremninu Novigradskog mora (511,5 x 10<sup>6</sup> m&sup3;), Zrmanja donese godišnje u prosjeku 2,3 puta više vode (1167 x 10<sup>6</sup> m&sup3;) nego što iznosi njegova zapremnina. Naime, prosječni protok na ušću je 37 m3/sec. Stoga je utjecaj Zrmanje izuzetno jak, presudan za fizička, kemijska, biološka i opća geografska svojstva Novigradskog mora. Osim Zrmanje značajne su još pritoke Bašćica, Draga, Slapaca i druge manje, a važne su i vode koje dotječu iz Karinskog mora u koje utječu Karišnica i Bijela.
Redak 15:
Kada je na Zemlji zatoplilo, otopio se velik dio svjetskog leda, a morska razina se podigla za oko 100 m. Tada je morem preplavljen današnji sjeverni [[Jadran]] pa je i donji dio složene riječne doline Zrmanje potopljen morem koje se uvuklo duboko u njenu dolinu. Tako su nastali Velebitski kanal, Novigradsko i Karinsko more u prostranim riječnim proširenjima Zrmanje i Karišnice, a u dijelu sutjeske Novigradsko ždrilo.
 
Samo Novsko ždrilo vrlo je strmo usječeno u vapnence krškog poda pa se često naziva kanjonom, jer se radi o duboko usječenom klancu tj. sutjesci. Ovaj tjesnac nastao je dugotrajnom riječnom erozijom Zrmanje u doba nakon sto je, otprilike prije 40.000 godina ta rijeka skrenula svoj tok prema zapadu (prije je otjecala ka [[Krka|Krki]]) i kada je imala znatno veću snagu nego danas, a morska obala se nalazila znatno dalje od današnje. Izdizanjem morske razine zbog otapanja leda na polovima i visokim planinama nakon prestanka posljednjeg ledenog doba, potopljeno je ne samo ovo ždrilo nego i cijeli Velebitski kanal i Sjeverni Jadran.
 
Nagibi padina u ždrilu dostižu i 60°, a nisu rijetki pojedini gotovo potpuno okomiti odsjeci. Kolebanja temperatura mora u zaljevu su znatna zbog dotoka hladne vode zimi i jakog zagrijavanja ljeti, pa dosežu i do 22°C na oko 5 m dubine. Za jakih zimskih hladnoća površina mora zna i zalediti, pa i u cjelokupnoj površini.
Redak 23:
Novigradsko more je i dragocjen izvor hrane. Postoje prirodni preduvjeti za rast pojedinih školjaka i zadržavanje ribe. Umjetan uzgoj dosad nije dao većih rezultata budući da očigledno nisu uzeti u obzir svi prirodni i društveni činitelji koji utječu na složenu životnu ravnotežu u ovom moru.
 
Negativni utjecaj nekadašnje tvornice glinice kod [[Obrovac|Obrovca]], buka današnjihsuvremenih glisera i brodova, otpadne vode, prenaglašena izgradnja uz same obale, brojnost autocesta i cesta u neposrednoj blizini itd., prijetnja su biološkoj ravnoteži u donjem toku Zrmanje i Novigradskom moru, pa se obnovi i očuvanju ovog biseraprivlačnog, ali osjetljivog dijela Jadrana mora posvetiti pojačana pažnjapozornost i briga kakoda ne bi došlo do promjena koje bi mogle bitno devastirati sam akvatorij, a time pogoršati i uvjete života ljudi na njegovim obalama.
 
Literatura: Magaš, Damir: Prilog revitalizaciji Novigradskog mora, Zadarska smotra, 1-3/1997., Zadar, 1997., str. 129-234, ukupno str. 105.
{{Coord|44.19890184|N|15.51508864|E|region:HR-13_type:waterbody_source:CGN|display=title|format=dms}}
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Novigradsko_more"