Divlja svinja: razlika između inačica

Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 [[kg]] kod [[mužjak]]a - vepra, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele sa 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, sjekutići, uvijek preklapaju sa gornjim zubima. Dugi su 28cm, nazivaju se brusači i sjekači, a kod ženke klice. Na taj način zubi se oštre. Očnjaci mužjaka najjsnažniji su u petoj godini. Divlja svinja ima boju [[krzno|krzna]] smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Mladi, kada se tek rodeokote, imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog mjeseca.

Period [[razmnožavanje|parenja]] divlje svinje se odvija od polovine studenog do početka veljače. U tom periodu može doći do borbi između mužjaka, jer glavna [[ženka]] obilježi teritorij na više mjesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u parenju za dvije nedjelje. Poslije borbi sa drugim mužjacima, najjači mužjak ostaje sas čoporom oko mjesec dana i za to se vrijeme uparipari svesa svim ženkeženkama iz čopora. Poslije tog perioda serazdoblja vraća se usamljeničkom životu.

Često žive u [[šuma]]ma u blizini [[vodopad]]a. Vole kaljuže i često se u njima valjaju. Na taj način se osvježavaju i rješavaju se kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede. Način pridizanja je takav da prvo sjednu promatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju. Za veprove je karakteristično da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja. Mladi veprovi se često nalaze u blizini čopora, ali nikada kao njegov dio. Kada se promatra kretanje krda, uoči se da se na čelu kreće najstarija ženka. Po načinu ishrane spada u [[svejedi|svejed]]e, što znači da će pored hrane biljnog porijekla pojesti životinje koje može savladati, pa će čak jesti i strvine.