Marica Stanković: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
==Životopis==
U vjerničkom ozračju radničke obitelji i samostanske škole sestara milosrdnica proživjela je sretno djetinjstvo i mladost te stekla solidno opće obrazovanje, temeljit vjerski odgoj i prvi zanos za [[Isus|Krista]]. Već tada pokazuje lakoću komuniciranja i nadarenost za pisanje. Maturirala je na Učiteljskoj školi [[1920]]. Sudjelujući na sletu mladeži u [[Maribor]]u, izbliza je upoznala [[Katoličanstvo|katolička]] obnoviteljska gibanja te susrela [[Ivan Merz|bl. Ivana Merza]], s kojim će je uskoro povezati prijateljstvo i suradnja u apostolskom radu među mladima.
 
Svoj profesionalni rad započela je kao učiteljica u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]], a nakon završene Više pedagoške akademije radi u [[Slatina|Slatini]], [[Čakovec|Čakovcu]], [[Gračac]]u, [[Kutina|Kutini]] te na Mješovitoj građanskoj školi u Draškovićevoj ulici u Zagrebu. Bila je omiljena među nastavnicima i učenicima, zbog svog obrazovanja, neposrednosti i marljivosti. Istodobno se posvećuje aktivnom radu u katoličkim organizacijama mladih, najprije [[Hrvatski orlovi|orlovskoj]], a zatim [[Križari|križarskoj]]. Bila je predsjednica [[Veliko križarsko sestrinstvo|Velikoga križarskog sestrinstva]] od osnutka [[1930]]. do raspuštanja [[1945]]. Godinama je uređivala glasilo ''[[Za vjeru i dom]]'', u kojem je napisala mnogobrojne članke o tada aktualnim temama. Za svoje djelovanje među mladima unutar [[Katolička akcija|Katoličke akcije]] dobila je [[1942]]. visoko crkveno odličje "[[Pro Ecclesia et Pontifice]]", kao prva [[žena]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
Osnovala je prvi svjetovni institut u Hrvatskoj pod nazivom Suradnice Krista Kralja. Kao ugledni katolički djelatnik našla se na udaru [[Komunizam|komunističkih]] vlasti nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[1945]]., osobito nakon što je na skupu prosvjetnih djelatnica, u Radničkoj komori u Zagrebu, [[2. lipnja]] [[1945]]. pred 2 500 učitelja, profesora, [[glumac]]a, [[svećenik]]a i redovnica javno ustala u obranu [[nadbiskup]]a [[Alojzije Stepinac|Stepinca]]. Uhićena je [[1. rujna]] [[1947]]. Na suđenju [[24. siječnja|24]]. i [[25. siječnja]] [[1948]]. energično je odbacila sve [[Politika|političke]] optužbe i hrabro svjedočila svoju odanost [[Krist]]u i Crkvi. Osuđena je na pet godina zatvorske kazne u ženskom logoru u [[Požega|Požegi]]. Radila je i na teškim fizičkim poslovima kod isušivanja [[Lonjsko polje|Lonjskog polja]]. Nakon zatvora, živjela je u Zagrebu u prisilnoj povučenosti. Teško joj je bilo narušeno zdravlje, ali je uz podršku zatočenog [[Alojzije Stepinac|bl. Alojzija Stepinca]], uskladila svoj institut s novim crkvenim propisima i doživila [[1953]]. njegovo puno crkveno priznanje.
Osnovala je prvi svjetovni institut u Hrvatskoj pod nazivom Suradnice Krista Kralja.
 
Kao ugledni katolički djelatnik našla se na udaru [[Komunizam|komunističkih]] vlasti nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[1945]]., osobito nakon što je na skupu prosvjetnih djelatnica, u Radničkoj komori u Zagrebu, [[2. lipnja]] [[1945]]. pred 2 500 učitelja, profesora, [[glumac]]a, [[svećenik]]a i redovnica javno ustala u obranu [[nadbiskup]]a [[Alojzije Stepinac|Stepinca]].
Uhićena je [[1. rujna]] [[1947]]. Na suđenju [[24. siječnja|24]]. i [[25. siječnja]] [[1948]]. energično je odbacila sve [[Politika|političke]] optužbe i hrabro svjedočila svoju odanost [[Krist]]u i Crkvi. Osuđena je na pet godina zatvorske kazne u ženskom logoru u [[Požega|Požegi]]. Radila je i na teškim fizičkim poslovima kod isušivanja [[Lonjsko polje|Lonjskog polja]]. Nakon zatvora, živjela je u Zagrebu u prisilnoj povučenosti.
Teško joj je bilo narušeno zdravlje, ali je uz podršku zatočenog [[Alojzije Stepinac|bl. Alojzija Stepinca]], uskladila svoj institut s novim crkvenim propisima i doživila [[1953]]. njegovo puno crkveno priznanje.
 
Umrla je [[8. listopada]] [[1957]]. u Zagrebu. Pokopana je na 57. polju zagrebačkog [[Mirogoj]]a. Mnogi posjećuju njen grob.
Pokrenut je postupak, da se proglasi blaženom i svetom kao prva vjernica [[laik]]inja u Hrvatskoj.
 
{{wikicitat|Marica Stanković}}
"Moja je jedina koncepcija Isus Krist, njegova nauka i njegovo evanđelje, i ništa više." Na suđenju, 24. siječnja 1948.)
 
== Vanjske poveznice ==
* <ref>[www.maricastankovic.com.hr Službena stranica postulature]Marica Stanković</ref>
 
 
{{Hrvatski sveci i blaženici}}