Riječka krpica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 78.0.232.30, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Jure Grm
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|mini|Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu]]
'''"Riječka krpica"''', iliu papirićhrvatskoj naljepljenhistoriografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na originalbečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66 [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868|1868]]. godine. kojimTime je tadašnja [[Rijeka]] prepuštena [[austro-ugarska monarhijaUgarska|BudimpeštiUgarskoj]].
 
[[hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]], grad Rijeka je [[1868|1868.]] pripao [[mađarska|ugarskom]] dijelu [[austro-ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]] i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti rješeno.
 
''Riječka krpica'' redstavlja završetak višegodišnjih prijepora u pregovorima između [[Trojednica|Hrvatske]] i [[Ugarska|Ugarske]], kojoj je [[Rijeka]] trebala poslužiti kao izlaz na more i važna trgovinsko-prometna luka. Kako pregovori nisu uspjeli, dogovoreno je da Rijeka ostane [[corpus separatum]], ali je , prema kojemu je proglašeno da grad, luka i kotar riječki čine .
 
[[hrvatsko-ugarskaU nagodba|Hrvatsko-ugarskompostupku sankcioniranja nagodbom]]Nagodbe, grad Rijekabečki je [[1868|1868.]]dvor pripaopromijenio [[mađarska|ugarskom]]hrvatski dijelu [[austro-ugarska|Austro-ugarske monarhije]]izvornik i započelana jenj jakaprilijepio mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačenanovi ''Riječkačlanak krpica66'', ipoznat tokao u obliku doljepljenog dodatka naziva "''članRiječka 66.krpica''". Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj[[Ugarska|Ugarskoj]] uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i, ugarskog i hrvatskog sabora (“posebno s ugarskom krunom pridruženo tijelo”). Zastupnici MađarskeUgarske i Rijeke su primorali [[Hrvatski sabor]] da prihvateprihvati upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju [[1870.]] potvrdio i car [[Franjo Josip I.]].
 
== Literatura ==
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija]]'': [http://proleksis.lzmk.hr/43980/ Riječka krpica], [http://proleksis.lzmk.hr/15961/ Corpus separatum]
 
[[hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]], grad Rijeka je [[1868|1868.]] pripao [[mađarska|ugarskom]] dijelu [[austro-ugarska|Austro-ugarske monarhije]] i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačena ''Riječka krpica'' i to u obliku doljepljenog dodatka naziva "''član 66.''". Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Mađarskoj uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i ugarskog i hrvatskog sabora. Zastupnici Mađarske i Rijeke su primorali Hrvatski sabor da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju [[1870.]] potvrdio i car [[Franjo Josip I.]].
==Vanjske poveznice==
*[http://www.crohis.com/izvori/nagodba2.pdf Tekst Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868.]