T'ang: razlika između inačica

Dinastija T'ang, sa sjedištem u gradu ''Chang'anu'' (današnji [[Xi'an]]) koji je bio najnapučeniji grad na svijetu, smatra se vrhuncem kineske civilizacije i zlatnim dobom kozmopolitske kineske kulture. Teritorij Kine je za vrijeme dinastije T'ang, u brojnim vojnim pohodima ranih vladara, narastao veći od onog za vrijeme [[Dinastija Han|dinastije Han]], a populacija je (prema broju zabilježenih kućanstava) prešla 50 milijuna stanovnika<ref name="ebrey 2006 91">{{Harvnb|Ebrey|Walthall|Palais|2006|p=91}}.</ref>. Čak i kad je središnja vlast postupno oslabila tijekom 9. stoljeća i nije bila u mogućnosti napraviti točan popis stanovništva, ipak su procijenili da je broj stanovnika do tada narastao na otprilike 80 milijuna ljudi<ref name="fairbank goldman 1992 106">{{Harvnb|Fairbank|Goldman|2006|p=106}}.</ref>.

Zahvaljujući tom velikom broju stanovnika, dinastija T'ang je mogla podizati profesionalne i unovačene vojske od stotina tisuća vojnika da bi se nadmetala s nomadskim narodima za dominaciju nad [[srednja Azija|središnjom Azijom]] i unosnim trgovačkim putovima duž [[Put Svile|Puta Svile]]. Mnoge države i kraljevstva su plaćale danak T'ang dvoru, a T'ang je ujedno i pokorio nekoliko pokrajina kojima je neizravno upravljano kroz sustav [[protektorat]]a. Izuzev političkog, Dinastija T'ang je imala i snažan kulturološki utjecaj na susjedne države poput onih na području današnje [[Koreja|Koreje]], [[Japan]]a i [[Vijetnam]]a.

==Povijest==

===Uspon dinastije T'ang===

 

[[Datoteka:Emperor Taizongs horses by Yan Liben.jpg|mini|lijevo|<center>[[Bareljef]] vojnika i konja s raskošnim [[sedlo]]m iz grobnice cara [[Taizong]]a, oko [[650.]] godine.]]

Dinastiju T'ang je osnovala obitelj Li (李), koja je preuzela vlast za vrijeme raspada dinastije Sui, koja je propala djelimično zbog tereta nametnutih javnim radovima, kao što je [[Veliki kanal]], a djelimično zbog skupih pokušaja da se osvoji [[Koguryo]] ([[sjeverna Koreja]]).

Nakon nekoliko godina godina unutrašnjeg jačanja dinastija T’ang započela je širenje preko granica. Do 660-ih vojska dinastije T’ang intervenirala je u [[Indija|Indiji]], zauzela [[Tarim]] i [[Džungarija|Džungariju]] i nakratko uspostavila protektorate u [[Tuharistan]]u, [[Sogdijana|Sogdijani]] i [[Fergana|Fergani]]. U to vrijeme je konačno zauzet i Koguryo. Oko [[660.]] godine [[Kinesko Carstvo]] je imalo najveću površinu do 18. stoljeća. [[Kineska kultura]] i sustav upravljanja širili su se zajedno s vojnim osvajanjima te su uspostavili kinesko kulturno jedinstvo na [[Daleki istok|Dalekom istoku]], koje se održalo i dugo nakon propasti dinastije T’ang.

 

 

Carstvo je bilo povezano mrežom [[pošta]]nskih putova, dok je prijevoz između područja u dolini rijeke [[Yangtze]], koja su se brzo razvijala, i sjevera bio omogućen učinkovitim sustavom [[kanal]]a i plovnih putova. Cestovni sustav bio je usmjeren prema prijestolnici, Ch’ang-anu, koji je ostao političko i strateško središte carstva. No, godpodarska središta nalazila su se u sjevernoj ravnici oko donjeg toka Yangtzea. Većinu trgovine na [[Put svile|Putu svile]] vodili su [[Kinezi]] i nomadski narodi središnje Azije.

Vjerska i filozofska ideologija [[Budizam|budizma]] je postala sastavnim dijelom kineske kulture, no nikada nije potisnula izvorna [[Kineska religija|kineska vjerovanja]], te će u 9. stoljeću budizam biti proganjan od strane vlasti i izblijedit će njegov utjecaj. Usprkos silaznoj putanji dinastije T’ang, umjetnost i kultura će nastaviti da se razvijaju. Dva kineska najslavnija povijesna [[pjesnik]]a potječu iz ovog doba – [[Du Fu]] i [[Li Bai]]; kao i pjesnici [[Meng Haoran]], [[Du Mu]] i [[Bai Juyi]], ali i [[slikar]]i [[Han Gan]], [[Zhang Xuan]] i [[Zhou Fang]].

[[Datoteka:Giant Wild Goose Pagoda.jpg|mini|lijevo|<center>Velika [[Pagoda]] Divlje guske, izgrađena 652. i obnovljena od strane carice Wu Zetian 704. godine, [[Chang'an]] (današnji [[Xi'an]])]]

Također cvate povijesna literatura koju skupljaju [[povjesničar]]i, ali nastaju i [[Enciklopedija|enciklopedije]] i knjige o [[zemljopis]]u i [[Medicina|medicini]]. Mnoge nove inovacije su se također javile u dinastiji T’ang, poput [[drvorez]]a, mehanizma pomaka u urarstvu, unapređenja [[Kartografija|kartografije]], pa čak i primjena [[Hidraulika|hidraulike]] kod pokretanja [[ventilator]]a.

 

{{Povijest Kine}}

Graničarski general [[An Lu-shan]] dignuo je [[755.]] godine [[An Shi pobuna|bunu koja je znatno oslabila]] dinastiju T'ang. U burnim godinama koje su uslijedile, Kina se povukla iz središnje Azije i postala zatvorenija, djelomice i zbog širenja [[Islam]]a, koji je do 8. stoljeća došao do [[Fergan]]a, a potom postao dominantan i u [[Turkestan]]u. Na unutarnjem planu carska je vlast oslabila, moć je prešla na provincije, a mnogi su glavni gradovi prerasli u velike i bogate metropole. Istodobno dolazi do velikih premještanja stanovništva prema dolini rijeke Yangtze, gdje su se koristile nove metode poljodjelstva. Trgovina je cvala, a mreža malih trgovačkih gradova je rasla.