Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 72:
1565. [[Sulejman Veličanstveni]] poduzeo je svoj šesti pohod na Ugarsku s više od 150.000 vojnika. Zaustavio ga je [[Nikola Šubić Zrinski]] s 2.500 ljudi u bitci kod Sigeta. Mjesec dana su se odupirali i desetkovali Osmanlije dok nisu bili pregaženi, što je omogućilo austrijskim postrojbama dragocjeno vrijeme za organizaciju obrane Beča.<ref>Dupuy, R. Ernest and Dupuy, Trevor. ''The Encyclopedia of Military History.'' New York: Harper & Row, 1970. ISBN 0-06-011139-9</ref>
Kraljevim naredbama iz 1553. i 1578., velika područja Kraljevine Hrvatske uz granicu s Osmanskim Carstvom izdvojena su iz vlasti bana i sabora te ustrojena u [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]] po izravnom vlašću bečkih vojnih vlasti. Kako je vojna krajina bila opustošena i izuzetno slabo naseljena, habsburzi su naseljavali [[Vlasi|Vlahe]], [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemce]], Mađare, Čehe, Slovake, [[Rusini u Hrvatskoj|Rusine]], Ukrajince i druge u te predjele.
====Seljačka buna 1573.==== Kako Hrvatska od Kupe i Une do mora desetljećima nije mogla biti oporezovana zbog ratnih zbivanja i pustošenja,<ref name="Klaić-pdf">[http://archive.org/download/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft.pdf Archive.org] [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća</ref> golemi troškove obrane prisiljeni su snositi jedini sigurni predjeli - Zagorje, Prigorje, Podravina, Međimurje. Teški pritisak, samovolja i okrutnost feudalaca rezultirali su 1573. [[Seljačka buna|seljačkom bunom]] pod vodstvom [[Matija Gubec|Matije Gupca]]. Već u veljači pobuna je ugušena u krvi, dok su Gubec i mnogi drugi vođe javno pogubljeni za primjer ostalima. ====Ostatci ostataka====
Nakon što je i [[Bihać]] pao pod opsadom [[vizir]]a [[Hasan Predojević|Hasan-paše Predojevića]] 1592., tek mali dio Hrvatske ostao je slobodan. Preostalih 16,800 km² nazvano je ''ostaci ostataka nekoć slavnog Hrvatskog Kraljevstva'' (lat. ''reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae'')<ref name="Catholic Encyclopedia">[[s:Catholic Encyclopedia (1913)/Croatia|Katolička enciklopedija, 1913.]]</ref>
===Croatia Rediviva ===
===Napoleonski ratovi ===
{{glavni|Ilirske pokrajine|Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću }}
Kraljevina Hrvatska proglasila je [[Pučki ustanak|insurekciju]] kako bi kralju dala vojnika za rat protiv Napoleona. Osim što je mnogo vojnika bilo dignuto u rat te je patila privreda, trpjela se i velika oskudica i glad. Nakon austrijskih poraza, [[Mir u Schönbrunnu|mirom u Schönbrunu]] [[14. listopada]] [[1809.]] Austrija je Francuskoj ustupila [[Istra|Istru]] i Hrvatsku južno od [[Sava|Save]]. Zagreb, glavni grad Kraljevine, postao je pogranični grad, a most na Savi bio je hrvatska granica. Nakon Napoleonova sloma 1813., Austriji je vraćena Dalmacija, Istra i čitavi prostor bivših Ilirskih pokrajina - Lika, Gorski kotar, Hrvatsko primorje, Kordun i Banovina. Međutim, bečki dvor nije Hrvatskoj vratio otete joj krajeve između Save i mora (tzv. građansku Hrvatsku, za razliku od Vojne krajine). Austrija je na tom području osnovala [[Kraljevina Ilirija|Kraljevinu Iliriju]]. Tek nakon velikog truda te prosvjeda i natezanja saborskih izaslanstava, [[1822.]] Kraljevini Hrvatskoj vraćena su sva područja koja je imala do 1809.
===Hrvatski narodni preporod ===
{{glavni|Hrvatski narodni preporod}}
Line 82 ⟶ 92:
{{glavni|Hrvatska u Revoluciji 1848.}}
===Bachov apsolutizam i put ka Nagodbi ===
[[Datoteka:Hrvatski sabor 1861.jpg|minijatura|desno|[[Hrvatski sabor 1861.]], nazvan i "velikim"]]
Umjesto naklonosti [[Habsburg|bečkog dvora]], banskoj Hrvatskoj je [[Bachov apsolutizam|Bachovim apsolutizmom]] (1850.-1859.) ukinuta autonomija i raspušten Sabor. Hrvatska trobojnica je zabranjena, a uvedena je crveno-bijela zastava tzv. "boja kraljevine" (njem. ''Landesfarben''). 1860. [[Listopadska diploma|listopadskom diplomom]] car je vratio ustavnost, a sazvan je i novi saziv sabora. Razvija se živa politička aktivnost, osnivaju se stranke i pišu se programi. [[Hrvatski sabor 1861.|Sabor je 1861.]], raspravljajući o državnopravnim odnosima s Austrijom i Ugarskom, zakonskim člankom 42. [[Ugarska|Ugarskoj]] ponudio državnu zajednicu uz uvjet načelne ravnopravnosti, priznanja hrvatskih povijesnih teritorija i hrvatske autonomije. Upravo kad je [[Hrvatski sabor 1865. – 1867.|novi saziv sabora]] ponudio caru vezivanje Hrvatske uz Austriju, preustroj monarhije prekinuo je [[Austrijsko-pruski rat|rat Austrije s Pruskom i Italijom]]. Poraz [[1866.]] oslabio je [[Austrijsko Carstvo|Austriju]] te je bila prisiljena podijeliti suverenitet u monarhiji [[Austro-ugarska nagodba|nagodbom s Ugarskom]] 1867., koja je podijelila hrvatski nacionalni prostor i ostavila Hrvatskoj kao jedinu opciju dogovor s Ugarskom. Austro-ugarska nagodba kao dogovor bez Hrvata bolno je odjeknula u Hrvatskoj. Hrvatski je sabor u znak prosvjeda odbio poslati izaslanstvo Kraljevine na krunidbu [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] u Budimpešti 1867. kao ugarskog (time i hrvatskog) kralja s obrazloženjem da Kraljevina Hrvatska nije podanik ugarskog kralja.
==Stanovništvo ==
Prema podatcima iz 1802., na prostoru Kraljevine Hrvatske bilo je 98,8% Katolika i 1,2% pravoslavaca.{{Nedostaje izvor}} 1840., mađarski statističar [[Fenyes Elek]] analizirao je nacionalne skupine u Ugarskoj i Hrvatskoj. Prema podatcima koje je skupio i obradio, u Kraljevini Hrvatskoj, njoj podređenoj Kraljevini Slavoniji i Vojnoj Krajini bilo je 1,605.810 stanovnika sljedeće nacionalne strukture:<ref>Dr Tomislav Bogavac, Nestajanje Srba, Niš, 1994, page 198.</ref>
* 777.880 [[Hrvati]] (48,4%)
* 504.179 [[Srbi]] (31,4%)
* 297.747 [[Šokci]] (18,5%)
* 13.226 Nijemci (0,8%)
* 5.151 Mađari (0,3%)
Nacionalnost je prvi put bila uključena u službene austrijske popisne obrasce 1851. Prebrojeno je 868.456 stanovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. <ref>[http://www.omm1910.hu/hu/nterkepek/czoernig4.jpg Ethnical map of Habsburg Empire (Czoernig 1855)]</ref><ref>[http://www.cedu.ro/programe/vecinii01/chapter02.html Official Austrian census of 1851]</ref>
* 625.028 [[Hrvati]] (72,0%)
* 222.062 [[Srbi]] (25,6%)
* 7.903 [[Nijemci]] (0,9%)
* 5.732 [[Mađari]] (0,7%)
* 2.519 [[Židovi]] (0,3%)
* 1.130 [[Slovaci]] i [[Česi]] (0,1%)
* 4.082 ostali (0,5%)
== Znakovlje==
== Vidi još==
| |||