Arboretum Lisičine: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
Prvotno je zauzimao površinu od približno 40 hektara. Do [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] u Hrvatskoj, ovaj arboretum je bio bogat raznoraznim vrstama drveća i grmlja, kako onih koji su bili domaćim vrstama u Hrvatskoj, tako i vrstama podrijetlom iz krajeva diljem Europe, Azije i Amerike. Ukupno je imao oko 2500 [[takson]]a i kultivara i bio je jednim od najznačajnijih u jugoistočnoj Europi.
 
Izbijanjem velikosrpske pobune u Hrvatskoj i intervencijom JNA, arboretum je teško stradao [[1991.]]. Pored izravne štete, ratna djelovanja su imala i neizravnu štetu. Neizravni učinak je bio taj što je zbog ratnih djelovanja oštećena ograda te se [[divljač]] mogla nesmetano kretati, tako da je napravila štetu na osjetljivim kulturama. Dalju

Dalja šteta je napravljena nepoznavanjem vrijednosti zasađenog drveća i grmlja od strane naseljenih<!-- Albanca -->koji su veliki broj unikatnog drveća isjekli za potpalu.{{nedostaje izvor}}
 
Nakon rata arboretum se vrlo sporo obnavljalo, što je isto pridonosilo propadanju, tako da ni danas (prema vijesti od 12. svibnja 2006.) nije obnovljen do prijeratne razine. Jedna od najboljih mjera oštećenosti je taj što je broj taksona sa prvotnih 2500 je došao na samo 500.