Galikanizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 7:
:1. Da suvereni vladari nisu podložni vlasti Crkve u pogledu svjetovnih stvari, te da se istodobno podanici tih vladara ne mogu biti oslobođeni od podložnosti njihovim odredbama pozivom na svoju vjeru ili odredbe crkvenih vlasti;
:
:2. Da svjetovni vladari smiju sazivati sinode i koncile, te da papa ne može odbiti odluke koncila;
:
:3. Da se ustupci koje su u dijelovima Francuske tijekom stoljeća davali razni pape u pogledu prava svjetovnih vladara nad crkvenim poslovima, tzv. "Galikanske privilegije" - neizmjenjive. Potpisnicu nisu točno nabrojali postojeće i tobožnje papinske ustupke tijekom povijesti; prema nekim popisima iz tog doba bile bi među "Galikanskim povlasticima" npr. da dajufrancuski vetobiskupi nane izborsmiju napustiti teritorij biskupaFrancuske i upravljanjaputovati crkvenimu dobrimaRim nibez nadozvole kojiKralja; načinda državni dužnosnici ne smiju povlačitibiti ekskomunicirani zbog čina koje su obavili u izvršavanju svoje službe; da biskupi kojima se ne sviđa neki papinski dekret mogu odbiti njihovu provedbu dok njihovu žalbu ne razmotri naredni ekumenski koncil;
:
:4. Da sesu odluke pape ne moraju- poštivatiizmjenjive, ako ih pojedina mjesna crkva to(čiji su članovi apsolutno podložni bašsvojem nemonarhu) želiodbija.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/04288a.htm] "Catholic Encyclopedia 1905. -1914.", "Gallicanism"</ref>
 
Galikanski članci su napisani na način da je za njihovo razumijevanje potrebno dobro poznavanje povijesti i teologije (npr. pozivalo se na odluke Koncila u Konstanci [[Sabor u Konstanci|Koncila u Konstanci]]iz 15. stoljeća); međutim je sukob između Pape i Kralja ubrzo postao svima očit.
Kralj Luj XIV. je nakon vrlo odlučnog protivljenja [[Inocent XI.|pape Inocenta XI.]] (zapravo, otvorenog i kompliciranog sukoba, u kojem je znatan dio francuskog klera bio izložen kaznama svjetovnih vlasti) 1693. godine povukao "Galikanske članke"; ali time galikanska ideja nije posve nestala: oživjela je ponovo za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije (1789.)]]
 
Kralj Luj XIV. je nakon vrlo odlučnog protivljenja [[Inocent XI.|pape Inocenta XI.]] (zapravo, otvorenog i kompliciranog sukoba, u kojem je znatan dio francuskog klera bio izložen kaznama svjetovnih vlasti) 1693. godine povukao "Galikanske članke"; ali time galikanska ideja nije posve nestala: oživjelaosobito je ponovooživjela zana vrijemepočecima [[Francuska revolucija|Francuske revolucije (1789.)]], kada se od klera pod prijetnjom izgona tražilo da položi prisegu odanosti Republici (što je većina klera odbila).
Galikanizam je - nakon što su ideje apsolutne monarhije već bile istrođene - svladan proglašenjem dogme o papinoj nepogrešivosti na [[Prvi vatikanski sabor|Prvom vatikanskom saboru (1869.-1870]]).
 
Ideje galikanizma slijede teološku misli [[gibelina|Gvelfi i gibelini]] - onih kršćana koji su sukobima između Crkve i svjetovnih vlasti zauzimali stajališta u prilog svjetovnih vlasti. Osobito su nalik idejama talijanskog intelektualca [[Marsilije Padovanski|Marsilija Padovanskog]], teologa koje je poslužio [[Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva|caru Ludoviku IV.]] u njegovom sukobu sa papom - naime je Ludovik IV. 1328. godine s vojskom ušao u Rim, otjerao papu [[Ivan XXII.|papu Ivana XXII.]], te se dao okruniti carskom krunom iz ruku jednog rimskog plemića. Potom je - zacijelo prema nacrtu Marsilija Padovanskog - Luj IV. izdao dekret kojim proglašava da je papa smijenjen zbog hereze.
 
Srodne ideje na njemačkom govornom području poznate su pod imenom [[Jozefinizam|"Jozefinizam"]].
 
Galikanizam je - nakon što su ideje apsolutne monarhije već bile istrođeneistrošene - svladan proglašenjem dogme o papinoj nepogrešivosti na [[Prvi vatikanski sabor|Prvom vatikanskom saboru (1869.-1870]]).
 
==Izvori==