Galikanizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 28:
Ideje galikanizma u principu slijede teološku misao [[Gvelfi i gibelini|gibelina]] - onih kršćana koji su sukobima između Crkve i svjetovnih vlasti zauzimali stajališta u prilog svjetovnih vlasti. Osobito su nalik idejama talijanskog intelektualca [[Marsilije Padovanski|Marsilija Padovanskog]], liječnika čija su teološka promišljanja poslužila caru [[Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Ludoviku IV. Bavarskom]] u njegovom sukobu sa papom - naime je Ludovik IV. 1328. godine s vojskom ušao u Rim, te se radi pokazivanja prezira prema "francuskom čovjeku" [[Ivan XXII.|papi Ivana XXII.]], ali i radi iskazivanja privrženosti teološkim idejama Marsilija Padovanskog, dao okruniti carskom krunom iz ruku jednog rimskog plemića. Potom je - zacijelo prema nacrtu Marsilija Padovanskog - Luj IV. izdao dekret kojim proglašava smjenu pape Ivana XXII., zbog hereze.
 
==IzvoriUtjecaji==
{{Izvori}}
Galikanizmu srodne ideje na njemačkom govornom području poznate su pod imenom [[Jozefinizam|"jozefinizam"]]; riječ je o doktrini koji je u punini razvijena na Habsburškom dvoru krajem 18. stoljeća.
 
Galikanizmu srodne ideje na njemačkom govornom području poznate su pod imenom [[Jozefinizam|"jozefinizam"]]; riječ je o doktrini kojikoja je u punini razvijena na Habsburškom dvoru krajem 18. stoljeća.
Galikanizam je - nakon što su ideje apsolutne monarhije već bile istrošene - svladan proglašenjem dogme o [[Papina nezabludivost|dogme o papinoj nezabludivosti]]papinoj nepogrešivosti na [[Prvi vatikanski sabor|Prvom vatikanskom saboru (1869.-1870]]).
 
Galikanizam je - nakon što su ideje apsolutne monarhije već bile istrošene - svladan proglašenjem dogme o [[Papina nezabludivost|dogme o papinoj nezabludivosti]]papinoj nepogrešivosti na [[Prvi vatikanski sabor|Prvom vatikanskom saboru (1869.-1870]]). Taj je koncil izrijekom osudio drugi, treći i četvrti od gore navedenih galikanskih članaka. O pitanju na koje upućuje prvi galikanski članak, progovorio je papa Lav XIII. u enciklici ''Immortale Dei'' iz 1885. godine, da bi potom u enciklici ''Sapientiae Christianae'' iz 1890. godine ukratko sažeo: "Crkva i država imaju svaka svoje područje vlasti, i niti jedna od tih dviju vlasti nije podređena onoj drugoj."
 
==Izvori==