Inačica od 27. kolovoza 2013. u 22:47 uredi Mir Harven (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke 3.737 edits m književnik ? budimo realni .. ← Starija izmjena		Inačica od 29. kolovoza 2013. u 01:57 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Šišmundo (Šiško) Menčetić Vlahović''' ([[1457]]. - [[1527]].) [[Dubrovnik\|dubrovački]] je vlastelin i [[hrvatska književnost\|hrvatski]] [[renesansa\|renesansni]] [[pjesnik,]] koji saje ~~stvaralaštvom~~stvarao uglavnom u [[15. stoljeće\|XV. stoljeću]]. == Životopis == Redak 13: Za razliku od [[Džore Držić]]a, Menčetić u opusu ima i duže narativne pjesme<ref>SPH 2/1937., br. 248, 294, 311, 415, 418, 455, 459, 460, 478</ref>, a lirski [[subjekt]] neposredniji je, življi, lascivniji i erotiziraniji te je naglašena tema i senzualnost uzvraćene ljubavi. Kao uzor značajan je [[Francesco Petrarca]] te se uz Džoru Držića smatra prvim hrvatskim petrarkistom. Pripadao je [[strambotizam\|strambotistima]], koji se ograđuju od nekih Petrarcinih ideja: prisutan je izostanak [[neoplatonizam\|neoplatonizma]], naglašena je senzualnost te se pjesnici približavaju pučkim oblicima (''strambotto'', ''rispetto''), a napuštaju [[sonet]]. Najveći dio opusa [[tema\|temom]] nasljeđuje petrarkizam - opisuje se ljepota pjesnikove drage, ali Menčetić dijelom pjesama odstupa od klasičnog petrarkizma te opjevava sreću uslišanog ljubavnika. Osim petrarkističkih utjecaja, u opusu se nalaze i elementi [[srednji vijek\|srednjovjekovnog]] pjesništva, bilo kao utjecaja [[provansa]]lske [[trubadur]]ske lirike i motiva služenja, bilo kao leksičkog utjecaja [[Njemačka\|njemačke]] kulture ([[Minnesang]]). U dvjema se pjesmama Šiška Menčetića javlja riječ ''frava''<ref>cit. [[Davor Dukić]]</ref>, koja potječe iz [[starovisokonjemački jezik\|stvnj.]] ''frouwe'' (usp. [[njemački\|njem.]] ''Frau''): ''Goraše svital raj u ličcu toj fravi''<ref>SPH 2/1937., br. 248, stih 27</ref> te ''Pjesance kad budeš na skutu toj fravi''<ref>SPH 2/1937., br. 331, stih 1</ref>. Očit je utjecaj i pučkih motiva prisutnih u srednjovjekovlju, a pojačani utjecajem strambotizma, poput ritma narodne pjesme ''Mnokrat reci u sebi rič, koja je ohola'' ili pak uporaba umanjenica (''kladencem vodice''), kao u pjesmi ''Moj Bože, Bože moj, molim te za rados'' te [[stih]]a [[bugarštica]], [[petnaesterac\|petnaesterca]]. === Forma === Redak 29: Iz drugog je tematskog ciklusa najpoznatija pjesma ''Blaženi čas i hip'' kao svojevrsni prepjev ili [[parafraza]] Petrarcina LXI. soneta (''Blažen bio dan, mjesec i doba''). Ispjevana je u dvanaesteračkim distisima, pri čemu u neparnima slijedi petrarkistička načela, a u parnim stihovima naglašava senzualnost. Petrarcin platonistički završetak slavljenja duhovne ljubavi prema [[Laura de Noves\|Lauri]], kao njegove inspiracije i [[muze]], erotizira, mijenja [[elegija\|elegičan]] ton u [[ditiramb\|ditirampski]], a u središtu više nije lirski subjekt nego erotski doživljaj voljene osobe (''Blažena ljepos tva, blažena tva mlados / pokli se meni sva darova za rados''). U neljubavnom dijelu ~~kanconijera~~[[kanconijer]]a javlja se neispunjenost zemaljskom ljubavlju te okretanje duhovnom, što se očituje u jedanaest pjesama posvećenih Isusu, a javlja se i pjesma [[Bogorodica\|Bogorodici]] (''Uzmožna gospođe, tko milost ku žudi''). Tu su također i [[satira\|satiričke]] pjesme, u koje spadaju i [[mizoginija\|mizogine]] pjesme s elementima rezignacije (''Uzdarje u ženu'', ''Mrzim na žene''), ali i teme općeg karaktera, suprotnosti poput bogatstva i škrtosti te sličnih tema (''Zlo od Kotora'', prvi pjesnički trag tradicionalnog neprijateljstva [[Dubrovnik]]a i [[Kotor]]a). == Literatura == Redak 35: {{izvori}} * [[Vatroslav Jagić\|Jagić, Vatroslav]]: ''Trubaduri i najstariji hrvatski lirici''; Rad JAZU, 9, Zagreb, 1869. * [[Mihovil Kombol\|Kombol, Mihovil]]: ''Povijest hrvatske književnosti do preporoda''; Matica hrvatska, Zagreb, 1961. * [[Mirko Tomasović\|Tomasović]], Mirko: ''Hrvatska renesansna književnost u europskom kontekstu'', u: ''Hrvatska književnost u europskom kontekstu'', Zagreb, 1978. * ''Pjesme Šiška Menčetića Vlahovića i Gjore Držića'' (skupio i napisao Uvod Vatroslav Jagić); JAZU, Stari pisci hrvatski, knj. 2, Zagreb, 1870. * ''Pjesme Šiška Menčetića i Džore Držića i ostale pjesme Ranjinina zbornika'' (priredio [[Milan Rešetar]]); JAZU, Stari pisci hrvatski, knj. 2, 2. izdanje, Zagreb, 1937. == Vanjske poveznice == Redak 52: {{GLAVNIRASPORED:Menčetić, Šiško}} [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:~~Hrvatski~~Renesansni ~~književnici~~pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Dubrovačka književnost]]

Šiško Menčetić: razlika između inačica