Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 68:
{{glavni|Stogodišnji hrvatsko-turski rat|Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|Vojna krajina}}
[[Datoteka:Oton Ivekovic, Nikola Subic Zrinski.jpg|minijatura|lijevo|150px|Nikola Šubić Zrinski u bitci kod Sigeta, [[Oton Iveković]].]]
Iako je hrvatski sabor izabrao Ferdinanda Habsburškog za kralja kako bi se odlučnije borio protiv Osmanlija, Hrvatska je gubila sve više teritorija. Već 1522. pali su Knin i Vrana, a 1527. pao je [[Obrovac]] i dolina [[Zrmanja|Zrmanje]] te je presječena kopnena veza sjevera i juga Hrvatske. Oslabljena građanskim ratom, Kraljevina Hrvatska trpi nove udarce: 1537. unatoč dugotrajnoj obrani [[Petar Kružić|Petra Kružića]] pao je [[Klis]], zadnji grad pod vlašću hrvatskog bana i sabora u Dalmaciji. Iste godine pala je i [[Požega]]. Od [[1558.]] Slavonski i Hrvatsko-dalmatinski sabor zasjedaju zajedno, kao jedinstveni sabor u [[Zagreb]]u.
1565. [[Sulejman Veličanstveni]] poduzeo je svoj šesti pohod na Ugarsku s više od 150.000 vojnika. Zaustavio ga je [[Nikola Šubić Zrinski]] s 2.500 ljudi u bitci kod Sigeta. Mjesec dana su se odupirali i desetkovali Osmanlije dok nisu bili pregaženi, što je omogućilo austrijskim postrojbama dragocjeno vrijeme za organizaciju obrane Beča.<ref>Dupuy, R. Ernest and Dupuy, Trevor. ''The Encyclopedia of Military History.'' New York: Harper & Row, 1970. ISBN 0-06-011139-9</ref>
Redak 79:
====Ostatci ostataka====
1591. Sabor donosi ''Odluku o sveopćem zemaljskom ustanku (insurekciji) na obranu domovine i o dostavi hrane vojsci''. Time u ratnim okolnostima, kad ban uputi poziv, u rat moraju poći svi plemići hrvatskog kraljevstva osobno, sve duhovne osobe, građani i kmetovi.
Nakon što je i [[Bihać]] pao pod opsadom [[vizir]]a [[Hasan Predojević|Hasan-paše Predojevića]] 1592., tek mali dio Hrvatske ostao je slobodan. Preostalih 16,800 km² nazvano je ''ostaci ostataka nekoć slavnog Hrvatskog Kraljevstva'' (lat. ''reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae'')<ref name="Catholic Encyclopedia">[[s:Catholic Encyclopedia (1913)/Croatia|Katolička enciklopedija, 1913.]]</ref> Nakon [[Bitka kod Siska|Bitke kod Siska]] [[1593.]] u kojoj je ban [[Toma Bakač]] pobijedio Osmanlije, koji su izgubili 18.000 ljudi, okolnosti se preokreću te hrvatske snage počinju oslobađanje područja. [[1595.]] oslobođena je [[Petrinja]]. Kako je izbila buna ugarskih protestanskih velikaša, kralj nije mogao ratovati na dvije bojišnice, pa je s Osmanlijama potpisao mir. Prvaci pokušaja širenja [[Protestantizam|protestantizma]] u Hrvatkoj bili su obitelj Ungnad i Juraj Zrinski koji su osnovali tiskaru za širenje materijala. No, protestantizam u Hrvatskoj nije naišao na značajniji odaziv, a nakon ugarske bune hrvatski je sabor odbio tolerirati protestante u Hrvatskoj. Ban Bakač je uzviknuo: "Rađe bih raskinuo svaku vezu s Ugarskom nego dozvolio širenje toj kugi." Tako [[1606.]] [[Žitvanski mir]] donosi stabilizaciju hrvatske granice. Hrvatskoj su vraćeni [[Čazma]], Petrinja, Rovišće i [[Moslavina]]. Između 1618. i 1648. vladalo je zatišje zbog [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]].
Nezadovoljni habsburškom nebrigom za hrvatsku ugroženost od Osmanlija, a pogotovo nakon potpisivanja sramnog [[Vašvarski mir|Vašvarskog mira]] 1664., koji je nakon hrvatsko-austrijske pobjede bio izrazito povoljan za Turke, [[Nikola Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankopan]] pokrenuli su zavjeru kojoj je cilj bio oduprijeti se centralizmu i germanizaciji. Nakon pogibije bana Nikole, njegovu ulogu je preuzeo mlađi brat [[Petar Zrinski|Petar]]. No, nakon smrti mađarskih velikaša koji su sudjelovali u zavjeri, car [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II]]. pogubio je Zrinskog i Frankopana [[30. travnja]] [[1671.]] u Bečkom Novom Mjestu. Posjedi Zrinskih i Frankopana zaplijenjeni su, a članovi obitelji zatočeni ili poslani u samostan.
[[Veliki turski rat]], započet 1683., rasplamsao je široki narodni ustanak u dijelovima Hrvatske pod Osmanlijama. Ustanak u Lici vodio je svećenik [[Marko Mesić]], a u Slavoniji [[Luka Ibrišimović|fra Luka Ibrišimović]]. Rat je završio ključnom [[Bitka kod Sente|Bitkom kod Sente]] [[1697.]], koja je dovela do potpisivanja [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mira u Srijemskim Karlovcima]].
===Croatia Rediviva ===
Mirom u Srijemskim Karlovcima Hrvatska je uglavnom izbila na današnje granice prema BiH - na Savu i Unu. Oslobođena je čitava Lika i Krbava, Slavonija, Kordun, Banovina te znatan dio Srijema. Nakon stoljeća gubljenja teritorija (4/5 područja) Hrvatska je odahnula, iako je velika većina oslbođenih područja predana u ruke Vojne krajine, dok je na dijelu uspostavljena Kraljevina Slavonija. Kako kralj Karlo VI. Habsburški nije imao sina, pokušao je svojoj kćeri Mariji Tereziji osigurati prijestolje. Prvi mu je u susret izišao Sabor: 1712. Hrvatski sabor usvojio je Hrvatsku pragmatičku sankciju, kojm je i ženama omogućio nasljeđivanje hrvatske krune.
===Napoleonski ratovi ===
| |||