Novine Horvatzke: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 87.252.131.84, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Addbot |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Slika:Novine Horvatzke.png|mini|300px|Oglas kojim se poziva na pretplatu na Novine Horvatzke izdavača [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]]]]
'''Novine Horvatzke''' su novine koje je [[1835]]. godine u [[Zagreb]]u pokrenuo [[Ljudevit Gaj]] s prilogom [[Danica (časopis)|Daniczom Horvatzkom, slavonzkom y Dalmatinzkom]]
"Novine Horvatzke" izlaze do danas, pod imenom "Narodne novine"<ref>[http://www.nn.hr/174GodineNarodnih] "178 godina Narodnih novina", web-stranice trgovačkog društva "Narodne novine" d.d., pristupljeno 2.9.2013</ref> i predstavljaju službeni list Republike Hrvatske; u njima se danas objavljuju zakoni i drugi propisi, te razne službene objave.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/] mrežno izdanje "Narodnih novina", Službenog lista Republike Hrvatske"</ref>
== Povijest ==
Prvi broj "[[Narodne novine|Narodnih novina]]" izašao je u Zagrebu pod imenom "Novine Horvatzke" [[6. siječnja]] [[1835.]] Nakladnik i urednik bio je Ljudevit Gaj. Bile su to prve novine u Zagrebu na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Uz drugi broj "Novina Horvatzkih" ([[10. siječnja]]) izlazi i njihov književni prilog: "Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka".
Godine 1836. s [[kajkavsko narječje|kajkavskog]] narječja prelaze u [[štokavsko]], a ime im se mijenja u Ilirske narodne novine s prilogom Danicom Ilirskom.
U desetom broju književnog priloga objavljena je pjesma [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] Hrvatska domovina. Kasnije pod nazivom [[Lijepa naša domovina]] postaje hrvatskom himnom. Uglazbio ju je [[Josip Runjanin]].
Ova je časopis odigrao iznimno važnu ulogu u buđenju hrvatske nacionalne svijesti i pokretanju [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], tj. tzv. [[Ilirski pokret|"Ilirskog pokreta"]]. Književni podlistak, slavna "Danica" nezaobilazno je mjesto za povijest [[Hrvatska književnost|hrvatske književnosti]], u kojem je u kulturalnim okolnostima 19. stoljeća definirana hrvatska književna baština - neovisno o tome u kojem je od hrvatskih krajeva nastala. Također je odlukom Ljudevita Gaja i oko njega okupljenih pisaca naznačen izbor štokavskog govora kao standarda za [[Hrvatski jezik|hrvatski književni jezik]].
== Povezani članci ==
| |||