Wikipedija

Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
74.025 edits
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama''' <!--i '''Patent o vjerskoj snošljivosti i toleranciji''' -->su je biobili pravni aktakti kojegkoje je 1781. i 1782. godine izdao [[Habsburška Monarhija|habsburški]] car [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] [[21. prosinca]] [[1781.]].
 
On je ubrzo nakon svojeg dolaska na vlast (1780.) donio Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama [[21. prosinca]] [[1781.]]; da bi uskoro pravnu zaštitu koju je već pružena nekatoličkim kršćanskim zajednicama proširio i na židove, donijevši [[2. siječnja]] [[1782.]] [[Patent o vjerskoj snošljivosti i toleranciji]].
Ovim je aktom Josip II. sve kršćanske vjere u Habsburškoj Monarhiji izjednačio po statusu sa [[Katolička crkva|Katoličkom Crkvom]], omogućivši potpunu vjersku slobodu ([[luterani]]ma, [[kalvinisti]]ma i [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj Crkvi]]), ponajviše radi ograničavanja moći i autonomije Katoličke Crkve. [[Apsolutizam|Apsolutističkoj]] carskoj vlasti nije odgovaralo da ima autonomni autoritet kao što je Katolička Crkva i njeni redovi, koji su sa svojim posjedima i povlasticama bili država u državi.▼
 
▲OvimPatentom iz 1781. god je aktom Josip II. sve kršćanske vjere u Habsburškoj Monarhiji izjednačio po statusu sa [[Katolička crkva|Katoličkom Crkvom]], omogućivši potpunu vjersku slobodu ([[luterani]]ma, [[kalvinisti]]ma i [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj Crkvi]]), ponajviše radi ograničavanja moći i autonomije Katoličke Crkve. [[Apsolutizam|Apsolutističkoj]] carskoj vlasti nije odgovaralo da ima autonomniposla autoritetsa kaoautonomnim štoautoritetima jepoput KatoličkaKatoličke CrkvaCrkve i njeninjenih redoviredova, koji su sa svojim posjedima i povlasticama bili država u državi.
 
Istodobno su sve te zajednice, zajedno sa Katoličkom Crkvom, podvrgnute državnom nadzoru; ideja Josipa II. je bila da su vjerske ustanove - tijela državne uprave sa kojima državna vlast upravlja jednako kao sa zatvorima i vojarnama; takav nazor je kasnije prozvan [[Jozefinizam|"jozefinizam"]]. Ovim ediktom su neki [[crkveni redovi]] i [[samostan]]i ukinuti (njih oko 700). Deklarativno se to u prvom redu trebalo odnositi na one koji nisu bili aktivni u određenim djelatnostima (škole, bolesnička njega itd.); ali se u praksi često više gledalo kojoj se redovničkoj zajednici moglo uzeti više imovine.
 
UnatočTako tome,su ukinuti su i neki redovi koji su mnogobili izrazito radiliaktivno na prosvjećivanju stanovništva, kao što su [[pavlini]] i [[benediktinci]], koji su odgoj i obrazovanje imali za glavnu djelatnost.▼
 
Katolička Crkva je podvrgnuta državnom nadzoru. Ovim ediktom su neki [[crkveni redovi]] i [[samostan]]i ukinuti (njih oko 700). To se ponajviše odnosilo na one koji nisu bili aktivni u određenim djelatnostima (škole, bolesnička njega i t.d.).
▲Unatoč tome, ukinuti su i neki redovi koji su mnogo radili na prosvjećivanju stanovništva, kao što su [[pavlini]] i [[benediktinci]], koji su odgoj i obrazovanje imali za glavnu djelatnost.
Ipak, katolici su zadržali jednu povlasticu, kojom je jedino Katolička Crkva smjela graditi crkvene portale na ulici.
 
Za razliku od nekih drugih zakona, ovaj je vrijedio ne samo u [[Austrijske nasljedne zemlje]], nego i za Hrvatsku i Ugarsku. U Hrvatskoj je ovim za jedno vrijeme prestao važiti posebni vjerski zakon koji je dopuštao isključivo katolicizam. Za razliku od nekih drugih zakona, ovaj je vrijedio ne samo u austrijskim nasljednim zemljama, već i u Ugarskoj i Hrvatskoj.▼
Ovaj zakon je vrijedio kako za [[Austrijske nasljedne zemlje]], ali i za Hrvatsku i Ugarsku.
 
▲U Hrvatskoj je ovim za jedno vrijeme prestao važiti posebni vjerski zakon koji je dopuštao isključivo katolicizam. Za razliku od nekih drugih zakona, ovaj je vrijedio ne samo u austrijskim nasljednim zemljama, već i u Ugarskoj i Hrvatskoj.
Zahvaljujući ovom zakonu pravoslavni kršćani su dobili mogućnost utemeljenja svojih crkvenih općina izvan [[Vojna krajina|Vojne krajine]], a prva značajnije realiziranje ovog Edikta u Hrvatskoj bilo je godine [[1785.]] osnivanjem crkvene općine u Zagrebu od strane grčke trgovačke zajednice.
 
[[Židovi]] su ovimpatentom ediktom1782. godine dobili šira građanska prava, među ostalim i studiranja, a uz ostale reforme i mogućnost ulaska u državne službe. U Hrvatskoj, ovaj je EdiktPatent dopustio Židovimanaseljavanje i naseljavanjeŽidova, što se materijaliramaterijalizira [[1785.]] u [[Varaždin]]u, osnivanjem njihove općine.
 
Iako je Josip II. pred smrt povukao skoro sve svoje reforme, ovajEdikt ediktiz 1781. i Patent iz 1782. godine je ostavio nedirnutimnedirnutima.
 
== Vidi još ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Edikt_o_vjerskoj_toleranciji_među_kršćanskim_vjerama"