Mundurukú: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 19:
 
== Život i običaji Mundurukua ==
Mundurucui spadaju među najopasnije domoroce Amerike. Poznati su po svojim tetoviranjima koja se vrše nad djecom koja ulaze u osmu godinu života, kao i po veoma lijepim pernatim ukrasima za glavu. Po lovu na glave stekli su najveću popularnost. Ratnici bi odlazili u ratne pohode kojima je cilj bio dolaženje do trofeja glave. Sakupljene glave Indijanci su dekorirali i bojali te ih postavljali na trofejne [http://www.mcps.k12.md.us/schools/takomaparkms/academics/cs/grade8projects/rainforest/Tribes/mundurucu.html kolce].
Odlična poznavateljica Indijanaca, [[Eva Lips]], Mundurucue smatra najsavršenijim umjetnicima u izradi pernatih ukrasa. Pošto u pravilu hodaju goli razvili su umjetnost proizvodnje pernatih ukrasa u vidu perjanica, kapa, plašteva, dijadema i narukvica. Sirovinu, perje, čuvali su u šupljim palminim deblima. Cijenu za ovo plaćale su papige koje su čerupali do gola i utrljavali u njih žablju krv kako bi došli do prekrasnog žutog perja.
Mitologija, veoma razvijena (proučavao je uz ostale) [[Claude Lévi-Strauss]], objašnjava nam nastanak raznih običaja ovog plemena. Glavni junaci Munduruku-priča je
Karusakaybë ili [[Karusakaibé]], a prema mitu prije njegove pojave nije bilo divljih svinja, važnog izvora mesa Indijancima. On je heroj kulture i stvoritelj zemlje i ljudi. Ljudi su u stvari živjeli u nekoj rupi u zemlji. Dok je Karusakaibé tako hodao naljutio ga je pasanac Daiíru i pobjegao u neku pukotinu u tlu. Ovaj se naljuti i lupi po mjestu gdje je pasanac pobjegao. Zemlja se otvorila i iz nje izađoše ljudi. Mit je morao nastati već u kontaktu sa Europljanima, jer su iz zemlje izašli i Indijanci i [[bijelci]] i [[crnci]]. Karusakaibé je odmah ljude istetovirao, po uzoru na sebe, sitnim vertikalnim i paralelnim linijama.
 
== Literatura ==