Ignjat Martinović: razlika između inačica

'''Ignjat Martinović''' odnosno '''Ignacije Dominik Martinović''' ([[Pešta]], [[20. srpnja]] [[1755]]. - Pešta, [[20. svibnja]] [[1795]].), znanstvenik, filozof, [[Jakobinci|jakobinski]] revolucionar i [[hrvatska književnost|hrvatski književnik]] iz [[Mađarska|Mađarske]].

==ŽivotopisŽivot==

Doktorirao je u Budimu [[1778.]] godine.<ref name="kartografija" /> Profesor je [[filozofija|filozofije]] i [[matematika|matematike]] u franjevačkom [[samostan]]u u Pešti te profesor [[fizika|fizike]] na Akademiji odnosno Sveučilištu u [[Lavov]]u i prvi dekan tamošnjeg Filozofskog fakluteta. Doktorirao je u Budimu [[1778.]] godine.<ref name="kartografija" /> Akademske godine 1779–1780. odlukom provincijala Josipa Jakošića, [[31. kolovoza]] [[1780.]] godine, premješten je sa cijelom svojom klasom na filozofsko učilište u [[Slavonski Brod|Brodu na Savi]] gdje predaje akademske godine 1780-1781.<ref name="I.Martinović">[http://www.ifzg.hr/brojevipriloga/67-68/10%20Martinovic.pdf Boškovićevci na hrvatskim filozofskim učilištima od 1770. do 1834.] Ivica Martinović, Institut za filozofiju, Zagreb, 2008. Preuzeto 3. svibnja 2011.</ref> U [[Osijek]]u [[1781.]] godine tiska svoje djelo ''Systema universae philosophiae''.<ref name="I.Martinović" />

Od [[1791.]] pod utjecajem ideja [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], počinje se baviti [[politika|politikom]] i javno deklarira kao ateist. U spisu ''Status Regni Hungariae'' iz 1792. godine</ref> U [[Osijek]]u [[1781.]] godine tiska svoje djelo ''Systema universae philosophiae''.<ref name="I.Martinović" /> razradio je plan o reformi ustava, zalažući se za dvodomni sustav, uklanjanje klera iz svih svjetovnih službi, [[sekularizacija|sekularizaciju]] crkvenih imanja i izjednačavanje prava svih ljudi bez razlika u vjeri i narodnosti. Njegovo političko djelovanje popraćeno je brojim kontroverzama i nejasnoćama, posebno veze s biskupom [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijanom Vrhovcem]].

Nakon što je u Beču [[1794.]] organizirao dva tajna politička društva (''Društvo reformatora'' i ''Društvo slobode i jednakosti'')<ref name="slobodnizidari">[http://www.freemasonry-croatia.org/vlh_povijest.htm Povijest hrvatskog slobodnog zidarstva] Preuzeto 3. svibnja 2011.</ref>, uhićen je kao [[jakobinci|jakobinac]] i osuđen na smrt. Smaknut je [[20. svibnja]] [[1795.]] na ''Krvavoj poljani'', u Pešti, sa skupinom urotnika, jer je htio "sprovesti demokratsku revoluciju i ostvariti federativnu ugarsku republiku".<ref name="slobodnizidari" />. Nakon toga je [[Slobodno zidarstvo]] bilo zabranjeno u čitavoj Austriji i Ugarskoj.