Slavko Cuvaj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 36:
|zanimanje = [[pravnik]]
|fusnote =
|nasljednik = [[Levin Chavrak]]
|prethodnik = [[Nikola Czernkovich-Dolski]]
|nasljednik2 =[[Ivan Skerlecz]]
|prethodnik2 =[[Nikola Tomašić]]
Redak 57:
|premijer5 =
|mandat_start = 5. srpnja 1909.
|mandat_kraj = 58. veljače 1910.
|mandat_start2 = 19. siječnja 1912.
|mandat_kraj2 = 21. srpnja 1913.
Redak 70:
'''Slavko pl. Cuvaj od Ivanjske''' ([[Bjelovar]], [[26. veljače]] [[1851.]] – [[Beč]], [[31. siječnja]] [[1931.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]]. [[Hrvatski ban]] te [[kralj]]evski [[komesar]] (povjerenik) u Hrvatskoj od [[1912.]] do [[1913.]] godine.
 
== ŽivotopisRani život i karijera ==
Otac Juraj bio je gradonačelnik [[Bjelovar]]a (1871.-1881.), a brat Antun bio je školski pisac i [[pedagog]]. Diplomirao je pravo u [[Beč]]u. Počeo je službu kao pristav (činovnik) kod kraljevske oblasti u Vinkovcima, a kasnije služi kao računarski savjetnik u Rakovcu i Petrinji, u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]]. [[1878.]] godine prilikom zaposjedanja BiH imenovan je vladinim povjerenikom za grad Brod. [[1881.]] godine promaknut je, za nagradu, u razred vladinog perovođe. Od [[1885.]] godine je podžupan u [[Đakovo|Đakovu]], a od [[1892.]] godine u [[Požega|Požegi]]. Od [[1905.]] do [[1906.]] godine bio je [[Ličko-krbavska županija|ličko-krbavski]] [[župan|veliki župan]]. Nakon toga je umirovljen na vlastiti zahtjev. Već od [[1908.]] do [[1909.]] godine služi kao vrhovni načelnik u [[Zagreb]]u. U razdoblju od [[23. srpnja]] [[1909.]] do [[1910.]] godine predstojnik je Odjela za unutrašnje poslove u Zagrebu te podban za banovanja [[Pavao Rauch|Pavla Raucha]] (imenovan [[5. srpnja]] [[1909.]] godine).
 
=== Banovanje i komesarijat ===
Banom je imenovan [[20. siječnja]] [[1912.]] godine. Nije mogao slomiti [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpsku koaliciju]]. Sabor koji je već bio sazvan za [[7. veljače]] na njegov je prijedlog [[27. siječnja]] [[1912.]] godine raspušten. [[4. travnja]] suspendiran je Ustav, dok je on [[5. travnja]] postavljen za kraljevskog povjerenika. Omladinac [[Luka Jukić]] izvršio je na njega [[8. lipnja]] [[1912.]] u Zagrebu neuspio [[atentat]].<ref>[http://www.gordogan.com.hr/gordogan/wp-content/uploads/2011/10/d-1912-06-08-Jukicev-atentat.pdf Gordogan: Jukićev atentat 8. lipnja 1912.], preuzeto 3. kolovoza 2012.</ref> U to vrijeme jugoslavenska nacionalna revolucionarna omladina bila je u svom punom poletu. Za njegova režima vodio se [[Prvi balkanski rat|Balkanski rat]]. Veliki i nenadani uspjesi [[Kraljevina Srbija|Srbije]] u tom ratu primorali su bečke i peštanske vladajuće krugove da popuste Hrvatskoj. Nakon što je [[31. listopada]] atentat ponovljen, Cuvaj je [[22. prosinca]] "poslan na dopust" i više se nije vraćao na položaj povjerenika. Uprava je bila povjerena dr. Unkelhäuseru, a kad je Cuvaj razriješen službe, imenovan je novim povjerenikom barun [[Ivan Skerlecz]].