Razlika između inačica stranice »Prezime«

Dodano 1.358 bajtova ,  prije 7 godina
m
bez sažetka
m (robot Uklanja: fr:Nom de famille en France (strong connection between (2) hr:Prezime and fr:Nom de famille))
m
'''Prezime''' je obiteljsko ime i sastavni dio svakog [[Osobno ime|osobnog imena]]. Prezimena u pravilu nadopunjuju [[ime]] čovjeka i na taj ga način jednoznačno razlikuju od drugih ljudi. Kao takvo prezime nastalo je u drugoj polovini 14. stoljeća, to jest 1375. godine. Nekoliko rječnika definira i koristi riječ "prezime" kao sinomim od "obiteljsko ime".<ref><Dictionary.com http://dictionary.reference.com/browse/surname></ref>
 
 
Prva prezimena počinju se javljati krajem [[12. stoljeće|12. stoljeća]], a osobito nakon odluke s [[Tridentski sabor|Tridentskog sabora]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] ''počinju se u zapadnoj crkvenoj ekumeni voditi matice i zapisom u maticama nastala su mnoga prezimena u onim dijelovima Hrvatske koji nisu bili pod osmanlijskom vlašću. Obvezatna prezimena uvedena su [[Jozefinski patent|Jozefinskim patentom]] u 18. stoljeću. Na pravoslavnom istoku prezimena nastaju tek krajem 19. stoljeća.''<ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=2880&Itemid=137 Razgovor s akademikom Petrom Šimunovićem, Portal hrvatskoga kulturnog vijeća]</ref>
 
Prezimena su u početku nastajala od zanimanja, zemljopisnog položaja, osobina, [[nadimak]]a itd., tako da danas imamo prezimena oblika, Klobučar, Debeljak, Kovač, Crnošija... Najčešće prezime u [[hrvatska|Hrvatskoj]] je Horvat, što znači [[Hrvat]].<ref>[http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-horvat O prezimenu Horvat]</ref>
 
Najčešće prezime u Hrvatskoj je Horvat<ref>[http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-horvat O prezimenu Horvat]</ref>
 
{{Quote box|width=80%|align=center|quote=Prezimena se javljaju izdvajanjem pojedinih, najprije feud. obitelji s određenim baštinjenim pravima, te se tvore najčešće po mjestu podrijetla (Zrinski, Blagajski i sl.). Pučka prezimena javljaju se poslije; za građ. obitelji često po zanimanju (Zvonar, Krojač i sl.), a najčešće po osobnom imenu roditelja koje se, također od Tridentskoga sabora, upisuje u župne knjige rođenih, vjenčanih ili umrlih. Tek jozefinskim patentom od 1780. obvezujuće je upisivanje prezimena, pa se tada formira i većina današnjih prezimena patronimskog postanja (na -ić, -ović, -ević, -inić); sličnog su postanja i eur. prezimena tipa npr. germ. Johan-son, -sen i dr. Nadijevanje i upotreba imena i prezimena regulira se zakonom; ime i prezime u pravilu djetetu određuju roditelji sporazumno, ili će to učiniti nadležno starateljsko tijelo uprave. Kod sklapanja braka prezimena se mogu zadržati, izabrati ili pridodati. Ime se može promijeniti, uz zaštitu od zloporabe (npr. kada se protiv osobe vodi kazneni postupak, ili kada se zahtjev podnosi radi otežavanja primjene neke zakonske obaveze i sl.).<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/57995/ Opća i nacionalna enciklopedija - ime i prezime], pristupljeno 11. rujna 2013.</ref>|source=[[Opća i nacionalna enciklopedija]]}}
 
== Vidi još ==