Srednjovjekovna hrvatska država: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Izvori: popis napomena
sređivanje napomene o Iljku
Redak 33:
Godine [[871.]], tijekom vlasti kneza [[Domagoj]]a ( [[864.]] – [[876.]]), a u okviru snaga franačkog kralja [[Ludovik II.|Ludovika II.]], Franci uspijevaju osloboditi Bari. Sudjelovanje kneza Domagoja na strani Franaka u oslobađanju Barija je uzrujalo Bizant, koji je još tijekom odsustva hrvatskih snaga iz Dalmacije, napao i opustošio Neretljane. Tijekom tog razdoblja, Primorska Hrvatska je pojačala i organizirala svoje pomorske snage, što je dovelo do trajnog sukoba s Mletačkom Republikom. Naime, prepadima i [[gusar]]skim napadima na mletačke brodove su učestalo ometali plovidbu mletačkih brodova, što je opet vodilo učestalim sukobima i pregovorima s Mlecima, sve dok se nakon poraza kod [[Makarska|Makarske]] nisu obvezali na plaćanje pristojbi hrvatskom knezu za slobodnu plovidbu uz istočnu obalu Jadranskog mora.
 
Hrvati su napali [[876.]] godine [[Karlman]]ove gradove na zapadnoj istarskoj obali, otkuda ih je mletačka mornarica protjerala. Na kopnenom dijelu, na putu između Panonske Hrvatske u Dalmaciju, Hrvati su [[876.]]/[[877.]] godine napali snage donjopanonskog kneza Kocelja, franačkog vazala, i time se oslobodili franačke vrhovne vlasti. Tko je vladao u razdoblju [[876.]] – [[878.]] nije poznato<ref>"''Tko je u dalmatinskoj Hrvatskoj vladao g. 876.-878., toga nam ne kazuju povjesni izvori.''", R. Horvat, {{[http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._%28R._Horvat%29/Sedeslav Povijest Hrvatske}}]</ref>. Nekad se mislilo da je tada vladao [[Iljko]], sin kneza Domagoja, danas se uglavnom njegovo postojanje odbacuje.
 
Tijekom vladavine kneza [[Zdeslav]]a ([[878.]] – [[879.]]) Dalmacija je došla pod vlast Bizanta. Uz pomoć [[papa|pape]] [[Ivan VIII., papa|Ivana VIII]]. na vlast [[879.]] godine, prevratom, dolazi prvi priznati hrvatski knez [[Branimir]], '''dux Chroatorum''', (879. – [[892]].), koji oslobađa Dalmaciju od vlasti Bizanta, osim u gradovima i na otocima, i u gospodarskom i političkom životu jača Dalmaciju i Hrvati se opredjeljuju za zapadnu crkvu. Nakon smrti kneza Branimira za kneza je proglašen knez [[Muncimir]], mlađi brat kneza Zdeslava, i najmlađi sin kneza Trpimira, koji vlada Dalmacijom od 892. do oko [[910.]] godine i koji ne priznaje ni romansku a ni bizantinsku vlast, već se naziva «'''divino munere Croatorum dux'''», «''S Božjom pomoću knez Hrvata''».
Redak 76:
 
== Napomene ==
{{refizvori}}
 
== Literatura ==