Ajmarski jezik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
novi izvor ("Origins and Diversity of Aymar") upravi potvrđuje ono što sam već bio napisao, samo treba različita vrela pomno uspoređivati
Redak 4:
|države=[[Bolivija]], [[Peru]], [[Čile]], [[Argentina]]
|regije=[[Qollasuyu]], [[Moquegua]], [[Tarapacá]]
|govornici=3 milijuna<ref>Brojevi iz 2006. godine za [http://www.ethnologue.com/language/ayr centralnoajmarski] i [http://www.ethnologue.com/language/ay južnoajmarski] u Ethnologueu sumiraju se na oko 2,8 milijuna.</ref><br>
|govornici=2 milijuna<br>
|rang=-
|jezična porodica=[[Ajmarski jezici|ajmarski]]<br>
Redak 12:
|iso1=ay|iso2=aym|sil=aym
}}
 
 
 
[[Datoteka:Aymara-Language-Distributio.png|framed|Područje ajmarskog jezika u Boliviji, Peruu i Čileu]]
'''Ajmarski jezik''', '''Ajmara''' (ajmara: ''Aymar aru'', [[španjolski jezik|šp.]]: ''Aymara''; ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=aym aym]) je jezik<ref>U cjelokupnoj jezikoslovnoj literaturi izvan djela udruge SIL ajmarski (dakako, ne istoimena porodica, koja uz Ajmara u užem smislu obuhvaća i Kawki i Jaqaru) tretira se kao jedan jezik s dijalektalnim varijetetima, ne kao dva jezika; kao primjeri neka posluže [http://www.ling.fi/Entradas%20diccionario/Dic=Aymara.pdf Alain Fabre: Diccionario etnolingüístico y guía bibliográfica de los pueblos indígenas sudamericanos (2005-). Aymara (posljedna promjena: 01/12/12)]; [http://www.ilcanet.org/publicaciones/pdf_compendio.html Martha. J. Hardman, Juana Vásquez, Juan de Dios Yapita i dr.: Aymara: Compendio de estructura fonológica y gramatical. 2. izdanje, La Paz 2001]; [http://www.uni-muenster.de/Romanistik/Organisation/Lehrende/Dietrich/LingAmerSud/ Wolf Dietrich: Las lenguas indígenas de América]; [http://www.proel.org/index.php?pagina=mundo/amerindia/andinoec/aymara Promotora Española de Lingüística: Familia aimara]. Isto potvrđuje i članak [http://www.arch.cam.ac.uk/~pah1003/quechua/Eng/Sounds/Aymara/AymaraOriginsAndDiversity.htm#DifferencesBetweenCentralAndSouthern Origins and Diversity of Aymara], gdje se ''Original Aymara'', jezik koji danas više ne postoji, odnosi na prajezik porodice [[ajmarski jezici|ajmarskih jezika]], ''Central Aymara'' na ''Kawki'' i ''Jaqaru'' u srednjem dijelu Perua, koji se ponekad opisuju kao jedan, a ponekad i kao dva jezika, kao što se navodi i u citiranom radu Alaina Fabrea, i ''Southern Aymara'' na ajmarski jezik u užem smislu riječi, koji se govori u Boliviji i u južnom dijelu Perua, a koji je predmet ovoga članka. U Ethnologueu i u standardu ISO 639-3 nazivi ''Central Aymara'' i ''Southern Aymara'' rabe se međutim u drukčijem smislu: ondje [http://www.ethnologue.com/language/ayr ''Central Aymara''] se odnosi na jezik u Boliviji i susjednim zemljama, a [http://www.ethnologue.com/language/ayc ''Southern Aymara''] na jezik u južnom Peruu, koji oboje propadaju oblasti ''Southern Aymara'' u smislu u kojem taj naziv upotrebljava članak ''Origins and Diversity of Aymara''. ''Jaqaru'' i ''Kawki'' se u Ethnologueu navode zajedno kao poseban jezik [http://www.ethnologue.com/language/jqr ''Jaqaru''], jedini član posebne potporodice [http://www.ethnologue.com/subgroups/tupe ''Tupe''] u sklopu porodice ajmarskih jezika, koja se u Ethnologueu navodi pod nazivom [http://www.ethnologue.com/subgroups/aymaran ''Aymaran'']. I u ustavima [http://pdba.georgetown.edu/Constitutions/Bolivia/bolivia09.html Bolivije] i [http://pdba.georgetown.edu/Constitutions/Peru/per93reforms05.html Perua] se spominje samo ajmara kao jedan jezik.</ref> iz porodice [[Ajmarski jezici|ajmarskih jezika]] kojim govori nekoliko milijuna ljudi u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], pripadnici naroda [[Aymara]], na području [[Peru]]a, [[Bolivija|Bolivije]] i sjevernog [[Čile]]a.
'''Ajmarski jezik''', '''Ajmara''' (ajmara: ''Aymar aru'', [[španjolski jezik|šp.]]: ''Aymara''; ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=aym aym]) jezik iz porodice [[Ajmarski jezici|ajmarskih jezika]] kojim su nekada, prije mnogo stoljeća govorili Aymara Indijanci na području Bolivije i susjednog Perua, iz kojega su se s vremenom razvila dva zasebna aymara jezika centralni i Južni, koji su danas priznati kao dva zasebna jezika<ref>[http://www.arch.cam.ac.uk/~pah1003/quechua/Eng/Sounds/Aymara/AymaraOriginsAndDiversity.htm#DifferencesBetweenCentralAndSouthern Origins and Diversity of Aymara]</ref> sa vlastitim kodovima. Ovaj izvorni ajmarski više ne postoji, nego mu se slično kao i latinskom desilo da su se iz njega kao razvili kćerinski jezici.
 
Udruga [[SIL International]] u sklopu svog standarda [[ISO 639-3]] tretira ga tretira kao [[makrojezik]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=aym Ethnologue (16th)]</ref> sakoji obuhvaća dva jezika, [[centralnoajmarski jezik|centralnoajmarski]] [ayr] s ukupno 2.262589.900000 govornika, od toga 2.098.000 (2006) u Boliviji<ref>[http://www.ethnologue.com/language/ayr iEthnologue: drugimAymara, zemljamaCentral]</ref> i [[južnoajmarski jezik|južnoajmarski]] [ayc] s 219.000 govornika (2006) u Peruu<ref>[http://www.ethnologue.com/language/ayc Ethnologue: Aymara, Southern]</ref>.
 
Neki autori ove jezike ne priznaju pa ih još uviejk premda međunarodno priznate trettiraju kao jedan. Vidi ispod primjeri <ref>(dakako, ne istoimena porodica, koja uz Ajmara u užem smislu obuhvaća i Kawki i Jaqaru) tretira se kao jedan jezik s dijalektalnim varijetetima, ne kao dva jezika; kao primjeri neka posluže [http://www.ling.fi/Entradas%20diccionario/Dic=Aymara.pdf Alain Fabre: Diccionario etnolingüístico y guía bibliográfica de los pueblos indígenas sudamericanos (2005-). Aymara (posljedna promjena: 01/12/12)]; [http://www.ilcanet.org/publicaciones/pdf_compendio.html Martha. J. Hardman, Juana Vásquez, Juan de Dios Yapita i dr.: Aymara: Compendio de estructura fonológica y gramatical. 2. izdanje, La Paz 2001]; [http://www.uni-muenster.de/Romanistik/Organisation/Lehrende/Dietrich/LingAmerSud/ Wolf Dietrich: Las lenguas indígenas de América]; [http://www.proel.org/index.php?pagina=mundo/amerindia/andinoec/aymara Promotora Española de Lingüística: Familia aimara]. I u ustavima [http://pdba.georgetown.edu/Constitutions/Bolivia/bolivia09.html Bolivije] i [http://pdba.georgetown.edu/Constitutions/Peru/per93reforms05.html Perua] se spominje samo ajmara kao jedan jezik.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}