Helanik: razlika između inačica

'''Helanik iz [[Mitilene|Mitilene]]'''<ref>A. Lesky, ''Povijest grčke književnosti'', Golden marketing, Zagreb 2001, 329.</ref> ([[Starogrčki jezik|ant. grč.]]: '''Ἑλλάνικος''' /- '''Hellanikos'''; Mitilena, [[Lezbos]] — Perperenij, [[Mizija]]), poznat i kao '''Helanik sas Lezba'''<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/260263/Hellanicus-of-Lesbos članak na ''EB'']</ref> ([[Mitilene]], [[Lezbos]], [[479. pr. Kr.]] - Perperenij, [[Mizija]], [[400. pr. Kr.]]<ref name="one20">"Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka", sv. VIII., str. 190, ''Pro leksis'' - ''Večernji list'', Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-08-2, [http://proleksis.lzmk.hr/25862/ ''proleksis.lzmk.hr'']</ref>) je [[Antička Grčka|antički grčki]] [[Povijest|povjesničar]] iz poznog [[5. stoljeće pr. Kr.|V. stoljeća stare ere]] i općenito jedan od prvih svjetskih historiografa. On spada u mlađe predstavnike tzv. ''[[Logografi|logografa]]'', začetnika [[Starogrčka književnost#Historiografija|drevne grčke historiografije]], čiji je možda najplodniji izdanak, a smatra se i temeljem ''[[Atidografi|atidografaatidograf]]a''<ref>''Povijest'', 330, 610.</ref>. Često se ističe kao ''prvi grčki skriboman''.<ref>''Isto'', 329</ref> Autor je dvadesetak djela, povjesnogpovijesnog, etnografskog i drugog značaja.

Helanik je bio rođen u Mitileni kao sin nekog Skamona, jednom od većih grčkih [[Egejsko more|egejskih]] otoka Lezbosu, a u svom rodnom kraju pretpostavlja se i djelao; ne može se pouzdano reći kada je tačno živio ali okvirno izvori ukazuju na posljednju četvrt V stoljeća prije naše ere. Ne može se izvršiti detaljnija konstrukcija njegova privatnoga života, već samo vremenski okviri i mjesto rođenja i smrti, na osnovu sačuvanih fragmenata Helanikovih i tuđih djela.

Zajedno sa [[Ksanto|Ksantom]], Helanik spada u istaknutije predstavnike ''mlađih logografa'' — povjesničara koji pisali poslije [[Herodot|Herodota]], koji se uobičajeno smatra historiografskim praocem; no, iako on smatra Herodota svojim uzorom, očevidno je djelo nastalo mahom na osnovu jednoga starijega logografa, [[Hekatej sa Mileta|Hekateja sa Mileta]]<ref>''Isto''.</ref>. Do Helanika, povjesna tradicija je bila ograničena na [[Jonija|jonski krug]] (kojema pripadaju između ostalih i Hekatej i Herodot), što ga čini prvom [[Eolija|Eoljaninom]]<ref>Antički Grci su se po porijeklu i dijalektu dijelili na više grana, a osnovna je podjela na tri 'plemena' — jonsko, dorsko i eolsko; v. [[Stara Grčka]].</ref> povjesničarem; time je neposredno došlo i do širenja historiografske književnosti na druge krajeve.

* Atlantijada (''Ἀτλαντιάς'')

* Aigyptiaka (''Αἰγυπτίακα'')

* Aiolika (''Αἰολικά'')

* Kypriaka (''Κυπριακά'')

* Običaji barbara (''Βαρβαρικὰ νόμιμα'')

== Bilješke ==

* Đurić, M., ''Istorija helenske književnosti'', Dereta, Beograd 2011.

* Lesky, A,. ''Povijest grčke književnosti'', Golden marketing, Zagreb 2001.

* ''The Oxford Dictionary of The Classical World'', ed. by J. Roberts, Oxford University Press, Oxford 2007.

* ''Who's Who in the Classical World'', ed. by S. Hornblower, T. Spaworth, Oxford University Press, Oxford 2003.

* [[Homer]]