Helanik: razlika između inačica

'''Helanik iz Mitilene'''<ref name="Lesky">A. Lesky, ''Povijest grčke književnosti'', Golden marketing, Zagreb 2001, 329.</ref> ([[Starogrčki jezik|ant. grč.]]: ''Ἑλλάνικος'' / ''Hellánikos''), poznat i kao '''Helanik s Lezba'''<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/260263/Hellanicus-of-Lesbos članak na ''EB'']</ref> ([[Mitilene]], [[Lezbos]], poslije [[479. pr. Kr.]] — Perperenij, [[Mizija]], oko [[400. pr. Kr.]]<ref name="one20">"Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka", sv. VIII., str. 190, ''Pro leksis'' - ''Večernji list'', Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-08-2, [http://proleksis.lzmk.hr/25862/ ''proleksis.lzmk.hr'']</ref>) je [[Antička Grčka|antički grčki]] [[Povijest|povjesničar]] iz poznog [[5. stoljeće pr. Kr.|V. stoljeća stare ere]] i općenito jedan od prvih svjetskih historiografa. On spada u mlađe predstavnike tzv. ''[[Logografi|logografa]]'', začetnika [[Starogrčka književnost#Historiografija|drevne grčke historiografije]], čiji je možda najplodniji izdanak, a smatra se i temeljem ''[[atidograf]]a''<ref>''Povijest'', 330, 610.</ref>. Često se ističe kao ''prvi grčki skriboman''.<ref>''Isto'', 329<name="Lesky"/ref> Autor je dvadesetak djela, povijesnog, etnografskog i drugog značaja.

Helanik je rođen u Mitileni na jednom od većih grčkih [[Egejsko more|egejskih]] otoka Lezbosu, a u svom rodnom kraju pretpostavlja se i djelao; ne može se pouzdano reći kada je tačno živio ali okvirno izvori ukazuju na posljednju četvrt V stoljeća prije naše ere. Ne može se izvršiti detaljnija konstrukcija njegova privatnoga života, već samo vremenski okviri i mjesto rođenja i smrti, na osnovu sačuvanih fragmenata Helanikovih i tuđih djela. Poznato je i da mu se otac zvao Skamon.<ref name="Đurić">М. Ђурић, ''Историја хеленске књижевности'', Завод за уџбенике и наставна средства, Београд 1982, 382.</ref>

''Terminus post quem'' njegova rođenja smatra se [[Grčko-perzijski ratovi#Bitke kod Plateje i Mikale .28lipanj 479. pr. Kr..29|Bitka kod Mikale 479. god. prije Kr.]] iz vremena Grčko—perzijskih ratova, kada su Lezbljani izvojevali izvojevali svoje oslobođenje od [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|perzijske imperije]] boreći se na strani helenskoga saveza. Helanikovo ime je haplogija od '''''Helanonikos''''', a otac Skamon mu je takvo ime mogao dati upravo u čast velike pobjede. No, naš Helanik nije ujedno i prvo takvo ime jer nam je, makar u književno—mitološkom obliku, iz Homerove Odiseje poznat i jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope pod tim imenom. ''TPQ'' smrti jeste [[Bitka kod Arginuskih otoka]] 406/5. pr. Kr., posljednji događaj koji u svojim djelima navodi. Umro je u gradiću Perpereniju u maloazijskoj Miziji, vrlo vjerojatno kao lezbljanski izbjeglica.<ref>''Isto''.< name="Đurić"/ref>

Zajedno sa [[Ksanto|Ksantom]], Helanik spada u istaknutije predstavnike ''mlađih logografa'' — povjesničara koji pisali poslije [[Herodot|Herodota]], koji se uobičajeno smatra historiografskim praocem; no, iako on smatra Herodota svojim uzorom, očevidno je djelo nastalo mahom na osnovu jednoga starijega logografa, [[Hekatej sa Mileta|Hekateja sa Mileta]]<ref>''Isto''.< name="Lesky"/ref>. Do Helanika, povjesna tradicija je bila ograničena na [[Jonija|jonski krug]] (kojema pripadaju između ostalih i Hekatej i Herodot), što ga čini prvom [[Eolija|Eoljaninom]]<ref>Antički Grci su se po porijeklu i dijalektu dijelili na više grana, a osnovna je podjela na tri 'plemena' — jonsko, dorsko i eolsko; v. [[Stara Grčka]].</ref> povjesničarem; time je neposredno došlo i do širenja historiografske književnosti na druge krajeve.