|
|
|
[[Datoteka:REM.png|desno|mini|[[EEG]] prikazuje REM fazu]]
Psihološka komponenta sanjanja izražena je u snovima koje karakterizira slijed slika koje sanjač doživljava posebnim oblikom [[svjesnost|svijestisvijest]]i. Ta je svijest u usporedbi s budnom sviješću sužena i promijenjena. Fiziološka komponenta sanjanja izražena je [[REM-faza|REM-fazom]]. Normalno čovjek tijekom noći sanja 4 do 5 puta u 20 minuta, koliko traje i pojedina REM-faza. Sanjanje je obilježeno pasivnim stanjem svijesti, te je lišeno sanjačeva voljnog sudjelovanja, a u njemu je tek toliko svjesnosti da bi sadržaj sna nakon [[spavanje|spavanja]] mogao biti dozvan u [[sjećanje]]. Zbog toga se snovi označuju kao pojavni oblik nesvjesnoga. S [[biologija|biološkog]] stajališta sanjanje je od posebne važnosti i njegovo sprječavanje (buđenje sanjača u REM-fazi) izaziva niz psihofizioloških smetnji. Oni koji tvrde da uopće ne sanjaju ili da rijetko sanjaju zapravo se svojih snova ne sjećaju. No, i ovi će ih znati opisati, ako ih se probudi pri kraju REM-faze.
Za razliku od doživljaja budne svijesti, doživljaji se u snu odvijaju u [[halucinacija|halucinantnim]] nizovima slika u kojima nema reda. Nedostaje im kontrolna funkcija "ja" koja inače djeluje kao čuvar prilagodbe na zbilju.
|
