Druga knjiga o Samuelu: razlika između inačica

Druga knjiga o Samuelu počinje smrću kralja Šaula (2Sam 1,1). David iskazuje svoje poštovanje prema pokojnicima, Šaulu i njegovu sinu [[Jonatan|Jonatanu]]. Tuguje za njima u svojoj tužaljki (2Sam 1,19-27). Nakon toga David je posvećen za kralja u [[Hebron|Hebronu]] od strane [[Judejaca]], a sjeverna mu plemena suprostavljaju [[Išbaal|Išbaala]], Šaulova potomka, koji je prebjegao u [[Transjordanija|Transjordaniju]]. Međutim ubojstvo Išbaala omogućilo je ujedinjenje i David je ponovno pomazan za kralja u Hebronu i priznat za kralja od čitavog Izraela. Zauvijek je odbio Filistejce pobjedom u ratu. Premješta središte kraljevstva u [[Jeruzalem]] i s velikim slavljem donosi [[Kovčeg Saveza]] u Jeruzalem. David dobiva veliko obećanje što ga je Bog dao po proroku [[Natan|Natanu]]. Natan navješta dolazak [[Mesija|Mesije]] koji će biti Davidov potomak (2Sam 7). Od devetog poglavlja počinje duga [[pripovijest]] koja će završiti tek na početku [[Prva knjiga o Kraljevima|Knjige o Kraljevima]] (1Kr 1-2). To je pripovijest o Davidovoj obitelji, o borbama za nasljedstvo na prijestolju koju je napisao neki očevidac u prvoj polovici Salomonova kraljevanja. Također se spominje osvajanje Transjordanije i širenje utjecaja na [[Aramejci|Aramejce]] i južnu [[Sirija|Siriju]]. David je bio kralj [[Kraljevstvo Izrael|Izraela]] i [[Kraljevstvo Juda|Jude]], a te su se dvije skupine često međusobno suprostavljale; [[Abšalom|Abšalomovu]] pobunu podržavala su plemena sa sjevera (Izrael), a nakon Abšaloma Benjaminovac Šeba htio je podignut narod Izraela da se „vrati u svoje šatore“. Te pobune daju nam naslutiti rascjep Davidova kraljevstva. Pripovijest je prekinuta u 2Sam 21 – 24 gdje su skupljeni dijelovi raznog podrijetla o Davidovu kraljevanju.