Vlastimirovići: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m wp |
|||
Redak 7:
== Podrijetlo ==
Vlastimirovići, odnosno Višeslavići, po legendarnoj
== Prvi vladari ==
Neimenovani arhont koji je preselio srpsko pleme u nove zemlje na jugu vladao je do svoje smrti, a umro je prije dolaska [[Bugari|Bugara]] na Balkan, dakle prije 680. godine<ref>''Историја српског народа. Књига прва. Од најстаријих времена до Маричке битке (1371)'', ур. С. Ћирковић, Српска књижевна задруга, Београд 2000, 147. (Obrazovanje srpske države, S. Ćirković)</ref>. Prema jedinom dostupnom pripovjednom povijesnom izvoru, prvog srpskog vladara naslijedio je njegov sin, koga je opet pak naslijedio njegov sin, odnosno unuk prvog kneza. Obojica su, isto kao i prvi vladar Srbije, nepoznati<ref>''ibid.''</ref>.
Dinastički redoslijed nasljeđivanja nastavio se prenošenjem vlasti s oca na sina; sin i nasljednik trećega po redu srpskoga vladara Višeslav prvi je čije ime poznato. Višeslava je po dotadašnjem principu naslijedio Radoslav, a njega pak Prosigoj<ref>''ibid.''</ref>. Međutim, gotovo ništa se ne zna o detaljima njihove vladavine. Svakako se u njihovu vladavinu datira<ref>''ibid.''</ref> [[pripovijest]] iz ''Anala samostana Lorš'' iz početka 9. stoljeća, poznatijim kao ''Veliki anali Franačkog kraljevstva'' o bijegu [[Panonska Hrvatska (kneževina)|hrvatskoga panonskog kneza]] [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskoga]], koji je, kako tvrde srpski povjesničari, poslije tri godine pružanja otpora nadolazećim [[Franci|Francima]] pobjegao iz [[Sisak|Siska]] k Srbima. No, hrvatska povjesničarka Nada Klaić dokazuje kako nisu u pitanju Srbi, već grad [[Srb]] u Hrvatskoj (Klaić, N., ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Školska knjiga, Zagreb 1975, 211, nap. 115.).
Tu je na prijevaru Ljudevit ubio nekog lokalnog [[Župan|župana]] (u izvoru jednog od ''duces'') koji mu je pružio azil i za kratak vremenski period ga i smijenio s vlasti, međutim vrlo brzo je prešao u [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorsku Hrvatsku]].
| |||