Vlaho Bukovac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 14 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q468219 (translate me) |
|||
Redak 4:
== Životopis ==
Bukovčevo školovanje bilo je oskudno, ne ističe se u učenju, već ga zanima slikanje. U ranom djetinjstvu slika akvarele, a sličice prodaje djeci za krajcar. Imao je samo 10 godina kad sa stricem odlazi u Ameriku da bi tamo nastavio školovanje, no nakon stričeve naprasne smrti, njegova udovica šalje Vlahu u popravilište za malodobne. U teškim uvjetima, mučen nemogućnošću da se javi roditeljima i spoznajom da je prevaren, disciplinirano pohađa školu za koju će kasnije reći kako je ipak bila korisna jer je naučio dobro engleski. Bez novca i zanimanja vraća se u Cavtat, a s 15 godina polazi na svoje prvo putovanje kao pomorac. S 19 godina ponovno ide u Ameriku i ovaj put odlučno želi raditi samo kao slikar.
Prvi njegovi slikarski radovi nastali su u San Franciscu. Ipak se vraća u Europu jer u Americi, reći će, može se uspjeti samo kao trgovac. Godine 1877. Bukovac je opet kod kuće u Cavtatu i tu nastaje velika prekretnica u njegovu životu. U Šarićevoj ljekarni u Dubrovniku pjesnik i publicist Medo Pucić svima je pokazivao sliku mladog Bukovca nazvanu ''Sultanija'' naslućujući da bi se ta darovitost u pravim rukama mogla dobro razviti. Uz pomoć biskupa Strossmayera stiže Pucić s Bukovcem u Pariz. Počinje pravo školovanje kod poznatog slikara Cabanela na Ecole des beaux arts. Već iduće godine izlaže u Pariškom salonu sliku ''Crnogorka'' i dobiva naklonost stručne kritike. Nakon školovanja ostaje u Parizu i gradi svoj prvi atelier. S vremenom napušta realizam Cabanelovog smjera, prihvaća poglede plenerista i impresionista, sebe smatra predstavnikom moderne francuske škole.
Studirao je u [[Pariz|Parizu]] i ondje je djelovao petnaestak godina. Došavši [[1893.]] u [[Zagreb]], postaje središnja ličnost umjetničkog i kulturnog života grada. Okuplja mlade umjetnike i književnike, potiče izgradnju ateljea, [[Umjetnički paviljon|Umjetničkog paviljona]], osniva [[Društvo hrvatskih umjetnika]] i nastoji afirmirati hrvatsku umjetnost u svijetu. ▼
Slika Vlahe Bukovca ''La grande Iza'', stavljena na počasno mjesto u velikoj ulaznoj dvorani Pariškog salona 1882., znači pravi i potpuni uspjeh. Nakon toga Bukovac putuje u Beograd i portretira na srpskom dvoru, a zatim u Crnu Goru i na Cetinje. Onda boravi u Zadru i Splitu.
Od 1903. do smrti živi u Pragu, gdje je bio profesor na Likovnoj akademiji. Bukovčevo djelovanje u Zagrebu obilježava početak novoga razdoblja u hrvatskom slikarstvu. Tada radi velike dekorativne kompozicije: '''"Dubravka"''', '''"Gundulićev san"''' na zastoru u [[Hrvatsko narodno kazalište|Hrvatskom narodnom kazalištu]]. ▼
▲
U posljednjoj, praškoj fazi slika i eksperimentira u novousvojenoj [[poentilizam|poentilističkoj]] maniri. Bukovac je začetnik i glavni predstavnik hrvatske [[moderna|moderne]] i ide u red naših najplodnijih slikara. Najistaknutiji hrvatski slikar na prijelazu 19. na 20. stoljeće.▼
▲
Od 1903. do smrti živi u Pragu, gdje je bio profesor na Likovnoj akademiji. U posljednjoj, praškoj fazi slika i eksperimentira u novousvojenoj [[poentilizam|poentilističkoj]] maniri.
▲
==Galerija==
| |||