Vlaho Bukovac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
[[Datoteka:Razvitak hrvatske kulture HDA 300109.jpg|mini|400px|"Razvitak hrvatske kulture", golema kompozicija smještena iznad središnjeg nosivog luka u Velikoj čitaonici u [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]]. Slikana svjetlom kromatskom skalom, bojama mjestimice prozračnim poput akvarela, prikazuje povorku od 27 hrvatskih velikana. Slijeva na desno se između ostalog nalaze [[Marko Marulić]], [[Julije Klović]], [[Petar Zrinski]], [[Marin Getaldić]], [[Ivan Gundulić]], [[Ruđer Bošković]], [[Maksimilijan Vrhovac]], [[Ljudevit Gaj]] i [[Josip Juraj Strossmayer]]. <ref>Hrvatski državni arhiv, "Obilazak zgrade", Zagreb 2009. </ref>]]
'''Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni)''' ([[Cavtat]], [[4. srpnja]] [[1855.]] - [[Prag]], [[23. travnja]] [[1922.]]) jedan je od najznačajnijih hrvatskih slikara.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/42395/igor-zidic-salje-bukovca-u-haag nacional.hr] Članak u Nacionalu povodom Bukovčeve izložbe u Haagu 2008.</ref>
 
Bukovac je začetnik i glavni predstavnik hrvatske [[moderna|moderne]] i ide u red naših najplodnijih slikara. Najistaknutiji hrvatski slikar na prijelazu 19. na 20. stoljeće.
 
== Životopis ==
Line 12 ⟶ 14:
Godine 1892. 37-godišnji Vlaho Bukovac oženio se lijepom 17-godišnjom Jelicom Petranović iz Dubrovnika. Njegova žena i djeca bit će mu često modeli. Došavši [[1893.]] u [[Zagreb]], postaje središnja ličnost umjetničkog i kulturnog života grada. Okuplja mlade umjetnike i književnike, potiče izgradnju ateljea, [[Umjetnički paviljon|Umjetničkog paviljona]], osniva [[Društvo hrvatskih umjetnika]] i nastoji afirmirati hrvatsku umjetnost u svijetu. Pod njegovim utjecajem odbacuje se atelijerski način slikanja jer im predočava prednosti plenerizma.
 
Bukovčevo djelovanje u Zagrebu obilježava početak novoga razdoblja u hrvatskom slikarstvu. Tada radi velike dekorativne kompozicije: '''"Dubravka"''', i '''"Gundulićev san"''' na zastoru u [[Hrvatsko narodno kazalište|Hrvatskom narodnom kazalištu]]. Velik događaj 1898. bio je otvaranje Zagrebačkog salona, koji Bukovac otvara kao predsjednik tek osnovanog Društva umjetnika. Od 118 izložaka 50 je Bukovčevih, ali je zapažen i napredak mladih umjetnika. Bilo je čak 11 tisuća posjetitelja.
 
Od 1903. do smrti živi u Pragu, gdje je bio profesor na Likovnoj akademiji. U posljednjoj, praškoj fazi slika i eksperimentira u novousvojenoj [[poentilizam|poentilističkoj]] maniri.
 
Bukovac je začetnik i glavni predstavnik hrvatske [[moderna|moderne]] i ide u red naših najplodnijih slikara. Najistaknutiji hrvatski slikar na prijelazu 19. na 20. stoljeće.
 
==Galerija==