Mejoza: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Flopy (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika 89.201.152.228, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Addbot
Redak 1:
{{dz|[[Mejoza (figura)]]|značenje u kontekstu književnosti}}
vode na preciznu duplikaciju genetickog materijala u predmejotickom periodu i njegovu raspodjelu u cetiri jedra tokom dviju uzastopnih dioba . tako svaka gameta dobija (n) hromosomski broj . Mejoza se dakle sastoji od dvije diobe , mejoza I i mejoza II . Tokom prve mejoze , narocito u njenoj profazi , desavaju se veoma razlicite , samo za mejozu karakteristicne promjene na hromosomima , od kojih je osobeno vazna ''konjugacija'' (uparivanje) ''homolognih'' ''hromosoma'' i stvaranje medjusobno fizickih veza , koje se nazivaju ''hijazme'' . Konjugacijom homolognih hromosoma obrazuju se bivalentne strukture (''bivalenti'') a koje s obzirom na broj (4) hromatida nazivaju ''tetrade'' . Razdvajanje uparenih homolognih hromosoma desava se u anafazi prve majoticke diobe , pri cemu homologni hromosomi , koji se u takvom obliku nazivaju ''univalenti'' , a s obzirom na broj(2) hromatida ''dijade'' , odlaze na suprotne polove diobenog vretena . Na taj nacun svaka kcerka celija dakl , dobije za polovinu umanjeni karakteristicni broj hromosoma (haploidni broj).
[[Datoteka:Meiose (Overzicht).png|mini|desno|300px|Shematski prikaz mejoze]]
 
'''Mejoza''' je [[stanica|stanična]] dioba u kojoj se broj [[kromosom]]a u novonastalim stanicama reducira na polovinu u odnosu na stanicu majku. S obzirom da se broj kromosoma u stanicama kćerkama u odnosu na stanicu majku smanjuje na pola, ova dioba se naziva i redukcijska ([[latinski|lat]]. ''reductio'' = smanjenje). Redukcija broja kromosoma obavlja se u prvoj diobi, označenoj kao mejoza I, kada se stanica majka (2n broj kromosoma) podijeli na dvije stanice kćeri (n broj kromosoma). U drugoj diobi, mejozi II, se obje novonastale kćerke-ćelije (sa n brojem kromosoma) podijele. Krajnji rezultat mejoze su 4 kćerke-ćelije koje imaju haploidan broj kromosoma i po osobinama se razlikuju od stanice majke.
 
Kod nekih [[alge|algi]], [[gljiva]] i praživotinja mejoza se zbiva odmah nakon oplodnje, tj. zigota se dijeli mejozom, pa nastaju haploidne vegetativne stanice (početna ili inicijalna mejoza).<ref>http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum10.htm</ref>
 
vodeRelativno slozeni molekularno-geneticki i citoloski procesi karkteristicni za mejozu , ustvari se svode na preciznu duplikaciju genetickog materijala u predmejotickom periodu i njegovu raspodjelu u cetiri jedra tokom dviju uzastopnih dioba . tako svaka gameta dobija (n) hromosomski broj . Mejoza se dakle sastoji od dvije diobe , mejoza I i mejoza II . Tokom prve mejoze , narocito u njenoj profazi , desavaju se veoma razlicite , samo za mejozu karakteristicne promjene na hromosomima , od kojih je osobeno vazna ''konjugacija'' (uparivanje) ''homolognih'' ''hromosoma'' i stvaranje medjusobno fizickih veza , koje se nazivaju ''hijazme'' . Konjugacijom homolognih hromosoma obrazuju se bivalentne strukture (''bivalenti'') a koje s obzirom na broj (4) hromatida nazivaju ''tetrade'' . Razdvajanje uparenih homolognih hromosoma desava se u anafazi prve majoticke diobe , pri cemu homologni hromosomi , koji se u takvom obliku nazivaju ''univalenti'' , a s obzirom na broj(2) hromatida ''dijade'' , odlaze na suprotne polove diobenog vretena . Na taj nacun svaka kcerka celija dakl , dobije za polovinu umanjeni karakteristicni broj hromosoma (haploidni broj).
 
== Mejoza I ==