Inke: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Inke su držale prostor širi od Perua - Kategorija:Povijest Južne Amerike
m dodao i rasporedio slike (karta proširenja, vladar, tkanje)
Redak 1:
[[Datoteka:80 - Machu Picchu - Juin 2009 - edit.jpg|thumb|upright=1.6|desno|Stara tvrđava Inka, [[Machu Picchu]] ''(Machu Pikchu)'']]
[[Datoteka:Pisac_Terassen_mediumInca-expansion.jpgpng|minithumb|desno|[[Terasa|Terase]]Širenje pricarstva graduInka Pisac ''([[P'isaq]]1438.–1533.)'']]
[[Datoteka:Quipu.png|mini|desno|''[[Khipu]]'' (quipu)]]
[[Datoteka:Inka_mauern_cuzco.jpg|mini|Detalj zida Inka u gradu [[Cusco]] ''(Qusqu)'', [[Peru]]]]
'''Inka''' ([[Španjolski jezik|špan.]] ''Inca'').- Veliko [[car]]stvo Inka rođeno je u srcu [[Ande|andskih]] Kordiljera, sa središtem u današnjem [[Peru]]u. Tamošnje stanovništvo naziva ga Tahuantinsuyu (''Tawantinsuyu'') 4 smjera, i sastoji se od 4 dijela: [[Chinchaysuyu]], Cuntisuyu (po reformiranom [[kečuanski jezik|quechua]] [[Quntisuyu]]), [[Antisuyu]] i [[Collasuyu]] (po ajmarskom plemenu Colla, u najnovije vrijeme reformirano u [[Qullasuyu]]).<ref>Najveće kulture svijeta, str. 122.</ref> Samo središte države, Qusqu (danas špan. [[Cusco]]) podijeljen je na Urin Qusqu (Donji Cusco) i Hanan Qusqu (Gornji Cusco).
 
Line 28 ⟶ 26:
 
==Upravljanje Carstvom ==
[[File:Manqu Qhapaqwan Mama Uqllu.gif|mini|desno|Manco Cápac i Mama Ocllo]]
 
=== Vladar ===
Line 55 ⟶ 54:
 
==Društvo Inka==
[[Datoteka:Pisac_Terassen_medium.jpg|mini|desno|[[Terasa|Terase]] pri gradu Pisac ''([[P'isaq]])'']]
[[Datoteka:Poma_de_Ayala.gif|mini|desno|Tkanje u Inka]]
 
Na vrhu društvene ljestvice bili su vladari Inka i njihova rodbina. Moglo se ih prepoznati jer im je bilo dozvoljeno da svoje uši povećaju golemim ukrasima. Jedan dio plemstva napustio je svoje palače u [[Cuzco|Cuzcu]] da bi vladali vanjskim dijelovima carstva. Obični ljudi bili su organizirani u skupine seljaka, takozvane ''ayllue'' . Svakim ''aylluom'' vladalo je izabrano vijeće staraca. Ponekad su carevi raseljavali skupine ljudi po carstvu kako bi se u područjima kojima se teško vladalo namjestili odane ljude.
Line 63 ⟶ 64:
Kada bogovi nisu bili zadovoljni, tada su žrtvovali djecu na brdima radi zadovoljstva Inka bogova.
 
=== Inkaički seljaci u Andama===
 
=== Inkaički seljaci u Andama===
 
Život u Andama nije lak, ali seljaci, koji smatraju da svi potječu od istoga pretka, svakodnevno si međusobno pomažu, posebno pri obradi zemlje. Seljaci sade i obavljaju poljodjelske poslove, dok žene kraj ognjišta pripremaju ručak.
 
 
== Religija ==
Line 93 ⟶ 92:
 
==Kultura==
[[Datoteka:Quipu.png|mini|desno|''[[Khipu]]'' (quipu)]]
 
Inke nisu imali svoje pismo no zapise su vodili vezujući različito obojenu užad na štap ili konopac, takozvani ''[[quipu]]''. Na taj način su mogli bilježiti podatke kao što je broj bala vune ili broj rođenih u jednoj godini.
 
Inke su imale razvijenu [[keramika|keramičku tradiciju]]. Karakterističan primjer keramike bio je vrč s uskim grlom i donjim dijelom poput krnjeg stošca, poznat kao ''aryballo''.
Redak 101:
 
===Arhitektura===
[[Datoteka:Inka_mauern_cuzco.jpg|mini|Detalj zida Inka u gradu [[Cusco]] ''(Qusqu)'', [[Peru]]]]
 
I danas nas impresionira njihovo umijeće obrade kamena. Najbolji primjeri za to su geometrijska finoća zidova tvrđave Ollantaytambo i oblikovanje živih stijena u Sayvisteu. Tu su i kiklopske zidine tvrđave Sacsahuaman iznad Cusca, ali pitanje je tko su bili njeni graditelji. Golemi, neobično oblikovani kameni blokovi savršeno naliježu jedni na druge. Opći dojam koji se stječe pri pogledu na ove građevine je da su ljudi ovog dijela svijeta poznavali posebnu tehniku savršene obrade i transporta kamena.
Line 118 ⟶ 119:
 
==Gospodarstvo Inka==
[[Država]] je sakupljala proizvedenu robu, kao što su hrana, vuna i odjeća koja se spremala u skladišta. Svaki grad je imao najmanje dva skladišta: jedno za vladara, jedno za ostale stanovnike. Robu su prenosile [[ljama|ljame]] golemom mrežom popločanih cesta.
 
[[Država]] je sakupljala proizvedenu robu,kao što su hrana, vuna i odjeća koja se spremala u skladišta. Svaki grad je imao najmanje dva skladišta: jedno za vladara, jedno za ostale stanovnike. Robu su prenosile [[ljama|ljame]] golemom mrežom popločanih cesta.
 
*Poljopriveda - Inke su uveli terasastu poljoprivedu što je omogućavalo uzgoj usjeva na strmim padinama. Kao gnojivo koristili su ptičji izmet i riblje glave. Najveći dio obavljao se kolektivno i najveći dio zemljišta bio je u kolektivnom vlasništvu lokalne zajednice.