Helanik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
privremeno vraćena transkripcija; manje izmjene dodate |
m prva slika i ostalo |
||
Redak 7:
| nacionalnost = Lezbljanin
| etnicitet = [[Stari Grci|Grk]] [[Eolija|Eoljanin]]
| državljantvo = mitilensko
| poznat_po = Trojanskoj povjesnici<br>[[Helanik#Spisak djela|i nizu drugih djela]]
| zanimanje =
| vjera = paganska, helenska
}}
{{slično|starogrčkom povjesničaru|druga značenja|Helanik (razdvojba)}}
'''Helanik iz Mitilene'''<ref name="Lesky">A. Lesky, ''Povijest grčke književnosti'', Golden marketing, Zagreb 2001, 329. ISBN 9789532120455</ref> ([[Starogrčki jezik|ant. grč.]]: ''Ἑλλάνικος'' / ''Hellánikos''), poznat i kao '''Helanik s Lezba'''<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/260263/Hellanicus-of-Lesbos Članak na web stranici ''Encyclopædia Britannica'']</ref> ([[Mitilene]], [[Lezbos]], oko [[480. pr. Kr.]] — Perperenij, [[Mizija]], oko [[400. pr. Kr.|400
== Život ==
Helanik je rođen u Mitileni, na jednom od većih grčkih [[Egejsko more|egejskih]] otoka Lezbosu, a pretpostavlja se da je i djelao u svom rodnom kraju; ne može se pouzdano reći kada je tačno živio, ali okvirno izvori ukazuju na posljednju četvrt V. stoljeća prije nove ere. Ne može se izvršiti detaljnija konstrukcija njegova privatnoga života, već samo vremenski okviri i mjesto rođenja i smrti, na osnovu sačuvanih fragmenata Helanikovih i tuđih djela. Poznato je i da mu se otac zvao Skamon.<ref name="Đurić">M. Đurić, ''Istorija helenske književnosti'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1982, 382—383.<br>М. Ђурић, ''Историја хеленске књижевности'', Завод за уџбенике и наставна средства, Београд 1982, 382—383. [[OCLC|OCLC broj]] 158301111</ref>
Nije poznato točno kada se Helanik rodio; zna se samo da je to bilo negdje u prvoj polovici V stoljeća stare ere, možda oko 480. godine<ref name="Who"/>. njegova rođenja smatra se. Helanikovo ime je moguće [[haplologija]] od '''''Hellanónikos''''' (''Ἑλλανόνικος''), što mu je otac Skamon mogao dati u čast [[Grčko-perzijski ratovi#Bitke kod Plateje i Mikale .28lipanj 479. pr. Kr..29|pobjede kod Mikale 479. god. prije Kr.]] iz vremena grčko—perzijskih ratova, kada su Lezbljani izvojevali svoje oslobođenje od [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|perzijske imperije]] boreći se na strani helenskoga saveza. Na osnovu toga neki su pretpostavljali da se upravo pomenuti događaj može smatrati kao ''[[terminus post quem]]'' Helanikova rođenja.<ref name="Đurić"/> No, mitilenski Helanik nije ujedno i prvi, jer takvo ime je zabilježeno još, makar u književno—mitološkom obliku, u [[Homer|Homerovoj]] [[Odiseja|Odiseji]] — gdje je poznat i jedan od prosaca [[Odisej|Odisejeve]] žene Penelope pod tim imenom. ''TPQ'' smrti jeste [[Bitka kod Arginuskih otoka]] 406/5. pr. Kr., posljednji događaj koji u svojim djelima navodi. Umro je u gradiću Perpereniju u maloazijskoj Miziji (dan. [[Turska]]) na koncu V st. stare ere (najčešće se
== Djelatnost ==
Line 28 ⟶ 29:
U ovaj korpus spada pet poznatih Helanikovih djela; sva izuzev ''Atlantijade'' i ''Azopide'' su podijeljena po njegovom principu na po dvije [[Knjiga (antička)|knjige]]. ''Deukalioneja'' je u suštini povijest ljudskoga roda počev od [[Prometej (mitologija)|Prometejeva]] sina Deukaliona, osnivača kulta [[Olimpski bogovi|dvanaest bogova]]. ''Foronida'' prikazuje peloponesku genealogiju počev od Foroneja, prvoga Argoliđanina, preko protjerivanja [[Pelazgi|Pelazga]] do najzad njihova naseljivanja u [[Etrurija|Etruriji]] i raznim drugim zemljama, čime se Helanik optirao za pelazgijsko porijeklo [[Etrušćani|Etrušćana]]. Prije peloponeske genealogije se u ''Foronidi'' nalazi i uvodna kozmogonija.
[[Datoteka:Trojan horse Çanakkale.jpg|mini|150px|[[Trojanski konj]], po čemu je cijeli rat vrlo poznat.]]
Ovom korpusu pripada i jedna ''Trojanska povijest''. Ona je izvjesnom smislu nastavak Atlantijade, predstavljajući određeni most između ovoga književnog korpusa i povijesnih djela u užem smislu, o kojima će biti više riječi dalje. Helanikova trojanska povjesnica sadrži razvijenu genealogiju trojanskih kraljeva i junaka, koji vuku porijeklo od Dardana, sina Diva i Atlantove kći Elektre. Djelo je opisivalo samu [[Trojanski rat|trojansku vojnu]] uz detaljno navođenje navođenje vojnih odreda i njihovih vođa obiju zaraćenih strana; u antičko je vrijeme bilo glavna prozna knjiga i izvor podataka za trojansku legendu, sintetišući cjelokupnu homersku i posthomersku, ali i prethomersku, poeziju o Trojanskom ratu.<ref name="Đurić"/>
| |||