Novigradsko more: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura, replaced: m3 → m<sup>3</sup> |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{wikipedizirati}}
[[Datoteka:Novigradsko more.JPG|mini|300px|Novigradsko more i ulaz u [[Novsko ždrilo]] (pogled s [[Maslenički most|Masleničkog mosta]])]]
[[Datoteka:Novigradsko more.jpg |300px|thumb|Novigradsko more]]
Line 5 ⟶ 6:
Prirodno-zemljopisno, ovaj kraj u sklopu duboko uvučenog [[Velebitski kanal|Velebitskog kanala]] čini vrlo složen, posebit, privlačan i izuzetno osjetljiv prostor, specifičnih reljefnih, geoloških, hidroloških, klimatskih i bioloških obilježja.
Novigradsko more je duboko uvučeni morski zaljev na istočnoj strani Jadranskog mora, u Hrvatskoj (regija Jadranska Hrvatska, Zadarska županija) površine 28,65 km². Dijele ga općine Posedarje, Jasenice, Novigrad i Grad Obrovac. Povezano je s [[Velebitski kanal|Velebitskim]] (Podgorskim ili Planinskim) kanalom na sjeverozapadu [[Novsko ždrilo|Novskim (ili Masleničkim) ždrilom]], a s [[Karinsko more|Karinskim morem]] na JI [[Karinsko ždrilo|Karinskim ždrilom]]. Dužina zaljeva u smjeru zapad-istok je 11,0 km, a najveća širina je 4,8 km. Dužina obala Novigradskog mora je 29,7 km. Najveća dubina od 38 m nalazi se neposredno pri ulazu u Novsko ždrilo, a dubine ispod 30 m zauzimaju samo mali dio ispred Novskog ždrila. Dubine ispod 20 m zauzimaju više od 50% površine zaljeva. Dno je uglavnom muljevito, uz obalu hridinasto. Pješčanog dna ima na ušćima [[Zrmanja|Zrmanje]], Bašćice i Slapaće te kod [[Maslenica|Maslenice]], a šljunčanog dijelom ispred Telice i u pojedinim uvalama. Od brojnih uvala i uvalica istaknutije su Novigradska draga (luka Novigrad), Gornja i Donja draga (Ivandići), plitke i zamočvarene uvalice zabokrek i luka na ušću Bašćice (Posedarje), u. Maslenica, u. Zališće, Volarica, Krilo, Podvrta (Jasenice), u. Prdelj, u. Dumićina, u. Pomišalj i u. Kozjak ([[Kruševo (Obrovac)|Kruševo]]) te male uvalice Stambac, Lilo, Medvidak, Prljevica, Bilišina, Ladina, Banj, Juriša, Nazret, Škera (Novigrad).
U Novigradsko more ulijeva se [[Zrmanja]], duga 69 km i porječjem od 554 km². U odnosu na ukupnu zapremninu Novigradskog mora (511,5 x 10<sup>6</sup> m³), Zrmanja donese godišnje u prosjeku 2,3 puta više vode (1167 x 10<sup>6</sup> m³) nego što iznosi njegova zapremnina. Naime, prosječni protok na ušću je 37 m<sup>3</sup>/sec. Stoga je utjecaj Zrmanje izuzetno jak, presudan za fizička, kemijska, biološka i opća geografska svojstva Novigradskog mora. Osim Zrmanje značajne su još pritoke Bašćica, Draga, Slapaca i druge manje, a važne su i vode koje dotječu iz Karinskog mora u koje utječu Karišnica i Bijela.
Line 11 ⟶ 12:
Bašćica je duga 19,5 km, a površina slivne zone je 69². Na njoj su i dva [[Umjetno jezero|umjetna jezera]] (Vlacine i Grabovac) izgrađena za potrebe natapanja poljoprivrednih površina. Novigradska Draga dužine oko 11 km s Mošunjom (duga oko 10 km), ima slivnu zonu površine oko 58 km², ali su tokovi slabi i gube vodu u brojnim ponorima, tako da vode rijetko dopiru do mora u samom Novigradu.
Nekad, dok je na Zemlji vladalo [[ledeno doba]] ([[pleistocen]]), do prije 10.000 godina Zrmanja je u čvrstim karbonatnim stijenama usijecala kanjonsku dolinu, a tamo gdje su stijene u podlozi bile mekše stvorena su niska uravnjena polja.
Kada je na Zemlji zatoplilo, otopio se velik dio svjetskog leda, a morska razina se podigla za oko 100 m. Tada je morem preplavljen današnji sjeverni [[Jadran]] pa je i donji dio složene riječne doline Zrmanje potopljen morem koje se uvuklo duboko u njenu dolinu. Tako su nastali Velebitski kanal, Novigradsko i Karinsko more u prostranim riječnim proširenjima Zrmanje i Karišnice, a u dijelu sutjeske Novigradsko ždrilo.
| |||