Razlika između inačica stranice »Autohtonost«

Dodano 148 bajtova ,  prije 7 godina
bez sažetka
(dopuna)
[[Datoteka:Skrinja z dotun EMZ 300109.jpg|mini|Škrinja s dotom ([[miraz]]om) s otoka [[Krk]]a]]
[[Datoteka:Licki biljac EMZ 1300109.jpg|mini|[[Lika|Lički]] biljac]]
[[Datoteka:Međimurski konj (Croatia).jpg|mini|[[Međimurski konj]], autohtona pasmina nastala u [[Međimurje|Međimurju]]]]
=== Uže značenje ===
Kao autohtono u užem značenju nego pod šire značenje opisano u prvom odlomku označuje se (ili bar misli i nesvijesno sluti) sve ono, što je u nekoj kulturi dokazano (ili samo naslućivano) da je velike starine — kod nas npr. baština prahrvatska odnosno praslavenska u seljačkoj kulturi (tako naša tkalačka vještina i gotovo sve sprave uz nju, velik dio porodnih, svadbenih i pogrebnih običaja, sprega, po svoj prilici i obiteljska zadruga, običaj koledanja, možda i šaranje [[Pisanica|jaja]] itd.). Uzevši u obzir strogo značenje toga izraza ovdje se oznaka autohtonosti može lakše opravdati, bar u toliko, što „ima mnogo manje slučajeva, gdje se može izravno dokazivati, da neko takvo prastaro kulturno dobro nije zapravo autohtono u strogom smislu (kako je npr. s običajem koledanja, koji jest stari slavenski, ali su ga pouzdano još u onoj davnini [[Slaveni]] primili sa rimske odnosno bizantske strane). Sasvim strogo uzevši nije ipak ni tu posve ispravno upotrebljavati oznaku autohtonosti (osobito bez potanjega objašnjenja u gornjem smislu) — a samovoljno je povučena i granica, na koju se ovdje pomišlja i do koje se ide, tj. do razlaza praslavenske zajednice, premda je iza toga razlaza doista počelo primanje sve brojnijih tuđih kulturnih dobara, od susjeda južnih Slavena. Za mnoga će hrvatska kulturna dobra izići stručnjački sud u ovom pogledu neočekivan ili čak nerado prihvatljiv, kao npr. za običaj paljenja badnjaka (panja), ili za [[gusle]] za pratnju [[ep]]skih pjesama — za koje se oboje može dokazati, da nisu u ovom smislu autohtona slavenska (praslavenska), jer su ih južni Slaveni primili tek nakon dolaska na jug. A ipak će lajik sigurno računati s njihovom autohtonošću, kad se čini, da su drevne starine. Tako se u nestručnjaka rado označuje kao autohtono uopće sve ono, što je u nekoj kulturi na oko vrlo staro, davno, bez obzira, da li se i koliko to može dokazati i o kojoj se starini radi.
* [[Dubrovačka karaka]]
* [[Klapsko pjevanje]]
* [[Međimurski konj]]
* [[Morčić]]
* [[Škripavac]]