Razlika između inačica stranice »Hrvatsko-slovenski odnosi«

bez sažetka
m
{{uklopi iz|Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije}}
[[Datoteka:FlagCroatia ofSlovenia CroatiaLocator.svg|desnopng|mini|200px]]290px|desno|
<table width="90%">
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|desno|mini|200px]]
<tr style="height:0.6em">
'''Međunarodni hrvatsko-slovenski odnosi''' su formalno započeli [[6. veljače]] [[1991.]] kada su su uspostavljeni međusobni diplomatski odnosi.<br>Od tada odnose dvaju zemalja opterećuje nekoliko otvorenih pitanju koja su prouzročena raspadom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Iako je suradnja dvaju zemalja u ostalim aspetkima vrlo dobra (osobito u gospodarskom) otvorena pitanja povremeno dolaze u središte interesa političkog života, medija i javnosti.
<td style="width:50%; background:#008000;"></td>
<td style="width:50%; background:#DF7000;"></td>
</tr>
<tr style="text-align:center">
<td>'''[[Hrvatska]]'''<br>[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|55px]]</td>
<td>'''[[Slovenija]]'''<br>[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|desno|mini|200px50px]]</td>
</tr>
</table>
]]
'''Međunarodni hrvatsko-slovenski odnosi''' su formalno započeli [[6. veljače]] [[1991.]] kada su su uspostavljeni međusobni diplomatski odnosi.<br>Od tada odnose dvaju zemalja opterećuje nekoliko otvorenih pitanju koja su prouzročena raspadom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Iako je suradnja dvaju zemalja u ostalim aspetkimaaspektima vrlo dobra (osobito u gospodarskom) otvorena pitanja povremeno dolaze u središte interesa političkog života, medija i javnosti.
 
== Međusobni sporovi ==
 
Trenutno je prijeporno koji će međunarodni sud voditi spor. Hrvatska preferira [[Međunarodni sud za pravo mora]] u [[Hamburg]]u a Slovenija [[Međunarodni sud pravde]] u Haagu.
Ukoliko se spor bude vodio u Hamburgu, Hrvatska će navodno biti u boljem položaju jer će se voditi načelom granice u sredini. Sud u Haagu bi bio bolje rješenje za Sloveniju jer bi vodio računa o načelu pravičnosti. U tom slučaju bi se raspravljalo i o spornim selima na lijevoj obali Dragonje.<br>Novo poglavlje u prijeporu između dviju zemalljazemalja je počelo [[1. siječnja]] 2008. stupanjem na snagu hrvatskog zakona o [[Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas|Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu]] (ZERP) prema kojemu bi Hrvatska mogla proširiti suverenitet i na području između granice teritorijalnih voda i epikontinentalne crte sredine Jadranskog mora. Hrvatska se pozvala na međunarodno pravo i tvrdila da su i Slovenija i [[Italija]] učinile isto. Slovenija je smatrala da bi ZERP prejudicirao granicu na moru te je svoje predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2008. iskoristila za blokadu pristupnih pregovora Hrvatske. Uslijed jakog pritiska Hrvatska je u ožujku odustala od provođenja ZERP-a nakon čega je deblokiran pregovarački proces. U posljednje vrijeme hrvatska strana koristi umjesto naziva [[Piranski zaljev]] termin Savudrijska vala.
 
=== Vinjete ===
Uvođenjem vinjeta za osobna vozila od [[1. srpnja]] 2008. otvoreno je još jedno problematično pitanje u odnosima dviju zemalja. U prodaji su samo 6-mjesečne (35 eura) i godišnje vinjete (55 eura) čime su "diskriminirana" vozila koja rijetko koriste slovenske autoceste. U tu kategoriju npr. spadaju hrvatski putnici na pravcu od GP Macelj prema [[Austrija|Austriji]] (GP Šentilj). Za nekoliko km autoceste od [[Maribor]]a do Šentilja potrebno je bilo platiti minimalnu 6-mjesečnu vinjetu. S druge strane slovenski korisnici za 55 eur eura godišnje koristesu koristili čitavu mrežu autocesta. Zahvaljujući vinjetama je došlo do povećanja prihoda od cestarina. Od uvođenja vinjeta 1. srpnja do [[17. kolovoza]] prodano je 1,6 milijuna vinjeta za što je uprihodovano 186 mil eur. Do kraja 2008. ih se planira prodati još 400.000 a očekuje se da će prihod biti za 14% veći u odnosu na lanjski{{fusg|vinjete}}. Vinjete su dugoročno gledajući, prijelazna faza do uvođenja satelitskog sustava naplate.<br>Mnogi europski autoklubovi su prosvjedovali tražeći uvođenje kraćih, 10 dnevnih vinjeta.
 
=== Nuklearna elektrana Krško ===
NE Krško je sagrađena je zajedničkim sredstvima dviju zemalja u omjeru 50:50. U funkciji od 1981. i smatra se sigurnom elektranom s obzirom da je sagrađena korištenjem američke tehnologije.
Od osamostaljenja dviju zemalja su se pojavili slijedeći problemi:
• cijena isporučene energije u hrvatsku mrežu
• sastav uprave
• zbrinjavanje otapdaotpada
• fond za financiranje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog goriva.
 
[[Datoteka:NE-Krsko.JPG|minijatura|desno|250px|Nuklearna elektrana Krško]]
Slovenija je nacionalizirala nuklearku 1996. a 1998. obustavlja isporuku struje zbog nepristajanja Hrvatske na cijenu isporučene energije. Prema sporazumu Račan-Drnovšek iz 2001. obeobje strane odustaju od potraživanja, pristaju na uplate u zajednički dekomisijski fond, a isporuka je trebala krenuti 01.07.2002. Slovenija je Hrvatsku tužila za nenaplaćenu isporučenu energiju u iznosu od 105 mil USD. Riječ je o razlici između cijene koju je tražila Slovenija i cijene koju je Hrvatska plaćala. Hrvatsko potraživanje je pak iznosilo 180 mil USD. Riječ je o razlici cijene zbog korištenja skupljih izvora od 1998 do 01.07.2002{{fusg|krško}} .
Isporuka struje je stvarno započela tek 19.04.2003. zbog kašnjenja ratifikacije od strane slovenskog parlamenta.
Hrvatska je 4. studenoga 2005. pokrenula arbitražni postupak protiv Vlade pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu.
Slovenija Hrvatskoj prigovara što je s uplatama u dekomisijski fond započela tek 2006. . Pitanje lokacije odlagališta je ostalo otvoreno
 
=== Ljubljanska banka ===
[[Ljubljanska banka]] je za vrijeme bivše Jugoslavije bila jedna od najuglednijih banaka. CcaOko 130 000 hrvatskih građana je imalo otvorene štedne račune. .
Banka je također kreditirala hrvatska poduzeća. Ta sredstva nisu nikada vraćena.
Nakon raspada Jugoslavije Ljubljanska banka objavljuje stečaj. Banka nasljednica, Nova ljubljanska banka (NLB) je prema teritorijalnom principu priznala štedne uloge samo slovenskih štediša.
 
==== Sporni dokumenti ====
Ministar vanjskih poslova [[Samuel Žbogar]] slovenskoj je javnosti [[19. prosinca]] otkrio dokumente iz sedam poglavlja o kojima Hrvatska pregovara sa Europskom unijom, a koji su glavni razlog slovenske blokade hrvatskih pregovora. Prema Žbogarovom izlaganju radi se o dokumentima u pogljavupoglavlju [[Poljoprivreda]], [[Sigurnost hrane]], [[veterinarstvo]] i fitosanitarna politika, [[Oporezivanje]], Mrežne infrastrukture, Regionalne politike i strukturnih instumenatainstrumenata, [[Prava]], slobode i sigurnosti te [[Okoliš]]a.
 
*U poglavlju PoljoprivedaPoljoprivreda izričito su, kao hrvatska, navedena sporna naselja na lijevoj obali Dragonje ([[Škrile]], [[Bužin]], [[Škudelini]] i [[Veli Mlin]]).
 
*U Sigurnoj prehrani, sporno je hrvatsko pozivanje na pomorski zakonik, koji spominje epikontinentalni pojas u [[Jadransko more|Jadranskom moru]].
*U Infrastrukturi, priložene su karte sa ucrtanom morskom granicom.
 
*U Regionalnoj politici, sporan je interventiinterventni plan u slučaju onečišćenja mora, koji spominje [[ZERP]], a priložena je i karta sa ucrtanom granicom.
 
*U poglavlju Prava priloženi su dokumenti koji navode granične prijelaze, naveden je prijelaz Plovanija, te navedene katastarske parcele iz katastra koji je nastao nakon [[25. lipnja]] [[1991]]. godine.
 
=== Francuski prijedlog za deblokiranje ===
Francuska strana ponudila je jednostavan dokument koji bi završio spor. Predsjedatelj Odbora stalnih predstavnika (COREPER) Vijeća ministara vanjskih poslova EU (GAERC), koji je tri dana raspravljao o slovenskim amandmanima na francuski prijedlog za deblokadu pregovora, francuski veleposlanik pri EU [[Pierre Sellal]] rekao je da je “u dodiru sa slovenskim kolegom kako bismo našli odgovorajućeodgovarajuće rješenje”. Za francuski je prijedlog 26 zemalja članica, a slovenske amandmane ni jedna zemlja nije prihvatila. Navodno Slovenija u njima čini upravo ono što zamjera Hrvatskoj – predodređuje granicu.
[[Datoteka:Nicolas Sarkozy - Meeting in Toulouse for the 2007 French presidential election 0327 2007-04-12.jpg|desno|mini|250px|[[Nicolas Sarkozy]] pokušao je deblokirati pregovore, no Slovenija je odbila njegov prijedlog]]
"Treba razumjeti da pregovori o pristipanjupristupanju između EU i Hrvatske ne mogu imati za cilj riješiti dvostrana pitanja Slovenije i Hrvatske. Poštujem slovenski stav, ali ću se potruditi da se pregovorima o pristupanju ne predodredi granica. Ti su pregovori neutralni prema dvostranim i ozemaljskim pitanjima Slovenije i Hrvatske" – višekratno je ponovio<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3202225/index.do Slovenci ne daju da Hrvatska završi pregovore do 2009.]</ref>.
 
Ako do dogovora ne dođe i ako Slovenija do pristupne konferencije 19. ovog mjeseca bude inzistirala na blokadi, moglo bi se dogoditi da Hrvatska tom prigodom otvori samo poglavlje javnih narudžbi i zatvori tri "neproblematična poglavlja" - prava intelektualnog vlasništva, ekonomska i monetarna politika, te zakonodavstozakonodavstvo o informacijskom društvu i medijima, piše list. No, i u slučaju najpovoljnijeg raspleta, dodaje "Delo", Hrvatska neće moći otvoriti i zatvoriti onoliko poglavlja koliko namjerava, jer Slovenija ima rezerve i oko nekih poglavlja koja nisu vezana na pitanje granice, navodi [[Božo Mešanovič]]. Dopisnica "Večera" iz Bruxellesa [[Darja Kocbek]] na portalu "Razgledi" kritično piše o taktici Pahorove vlade u Bruxellesu, te izražava bojazan da će "hrvatski lobisti" opet biti uspješniji od slovenskih, što je jedan od lajtmotiva njenih dopisa iz Bruxellesa.
Komentirajući izjavu šefa francuske diplomacije Bernarda Kouchnera da ne može nagovijestiti ishod pregovora s Ljubljanom i da ga iznenađuje silovitost kojom se Slovenija i Hrvatska spore oko 25 kilometara mora, ona navodi da je čudi kako to slovenskoj diplomaciji do sada nije uspjelo dokazati svojim europskim partnerima da je za Sloveniju svaki kilometar važan i da to predstavlja nacionalni interes.
"Kako da Slovenija u tom sporu pridobije saveznice i Europsku komisiju kad ni sama ne zna navesti argumente zašto ne može popustiti. Kako da stranci znaju što je naš nacionalni interes, kad to, čini se, ne zna ni naša vlada iako Pahor javnost uvjerava da se je oko nacionalnog interesa ujedinio s opozicijom", navodi "Večerova" dopisnica iz Bruxellesa.<ref>[http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=212787 Slovenci ne vjeruju u ubrzani pristup Hrvatske EU]</ref>.