Hrvatsko-slovenski odnosi: razlika između inačica

[[Datoteka:FlagCroatia ofSlovenia CroatiaLocator.svg|desnopng|mini|200px]]290px|desno|

Ukoliko se spor bude vodio u Hamburgu, Hrvatska će navodno biti u boljem položaju jer će se voditi načelom granice u sredini. Sud u Haagu bi bio bolje rješenje za Sloveniju jer bi vodio računa o načelu pravičnosti. U tom slučaju bi se raspravljalo i o spornim selima na lijevoj obali Dragonje.<br>Novo poglavlje u prijeporu između dviju zemalljazemalja je počelo [[1. siječnja]] 2008. stupanjem na snagu hrvatskog zakona o [[Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas|Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu]] (ZERP) prema kojemu bi Hrvatska mogla proširiti suverenitet i na području između granice teritorijalnih voda i epikontinentalne crte sredine Jadranskog mora. Hrvatska se pozvala na međunarodno pravo i tvrdila da su i Slovenija i [[Italija]] učinile isto. Slovenija je smatrala da bi ZERP prejudicirao granicu na moru te je svoje predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2008. iskoristila za blokadu pristupnih pregovora Hrvatske. Uslijed jakog pritiska Hrvatska je u ožujku odustala od provođenja ZERP-a nakon čega je deblokiran pregovarački proces. U posljednje vrijeme hrvatska strana koristi umjesto naziva [[Piranski zaljev]] termin Savudrijska vala.

Uvođenjem vinjeta za osobna vozila od [[1. srpnja]] 2008. otvoreno je još jedno problematično pitanje u odnosima dviju zemalja. U prodaji su samo 6-mjesečne (35 eura) i godišnje vinjete (55 eura) čime su "diskriminirana" vozila koja rijetko koriste slovenske autoceste. U tu kategoriju npr. spadaju hrvatski putnici na pravcu od GP Macelj prema [[Austrija|Austriji]] (GP Šentilj). Za nekoliko km autoceste od [[Maribor]]a do Šentilja potrebno je bilo platiti minimalnu 6-mjesečnu vinjetu. S druge strane slovenski korisnici za 55 eur eura godišnje koristesu koristili čitavu mrežu autocesta. Zahvaljujući vinjetama je došlo do povećanja prihoda od cestarina. Od uvođenja vinjeta 1. srpnja do [[17. kolovoza]] prodano je 1,6 milijuna vinjeta za što je uprihodovano 186 mil eur. Do kraja 2008. ih se planira prodati još 400.000 a očekuje se da će prihod biti za 14% veći u odnosu na lanjski{{fusg|vinjete}}. Vinjete su dugoročno gledajući, prijelazna faza do uvođenja satelitskog sustava naplate.<br>Mnogi europski autoklubovi su prosvjedovali tražeći uvođenje kraćih, 10 dnevnih vinjeta.

NE Krško je sagrađena je zajedničkim sredstvima dviju zemalja u omjeru 50:50. U funkciji od 1981. i smatra se sigurnom elektranom s obzirom da je sagrađena korištenjem američke tehnologije.

• zbrinjavanje otapdaotpada

Slovenija je nacionalizirala nuklearku 1996. a 1998. obustavlja isporuku struje zbog nepristajanja Hrvatske na cijenu isporučene energije. Prema sporazumu Račan-Drnovšek iz 2001. obeobje strane odustaju od potraživanja, pristaju na uplate u zajednički dekomisijski fond, a isporuka je trebala krenuti 01.07.2002. Slovenija je Hrvatsku tužila za nenaplaćenu isporučenu energiju u iznosu od 105 mil USD. Riječ je o razlici između cijene koju je tražila Slovenija i cijene koju je Hrvatska plaćala. Hrvatsko potraživanje je pak iznosilo 180 mil USD. Riječ je o razlici cijene zbog korištenja skupljih izvora od 1998 do 01.07.2002{{fusg|krško}} .

Slovenija Hrvatskoj prigovara što je s uplatama u dekomisijski fond započela tek 2006. . Pitanje lokacije odlagališta je ostalo otvoreno

[[Ljubljanska banka]] je za vrijeme bivše Jugoslavije bila jedna od najuglednijih banaka. CcaOko 130 000 hrvatskih građana je imalo otvorene štedne račune. .

Ministar vanjskih poslova [[Samuel Žbogar]] slovenskoj je javnosti [[19. prosinca]] otkrio dokumente iz sedam poglavlja o kojima Hrvatska pregovara sa Europskom unijom, a koji su glavni razlog slovenske blokade hrvatskih pregovora. Prema Žbogarovom izlaganju radi se o dokumentima u pogljavupoglavlju [[Poljoprivreda]], [[Sigurnost hrane]], [[veterinarstvo]] i fitosanitarna politika, [[Oporezivanje]], Mrežne infrastrukture, Regionalne politike i strukturnih instumenatainstrumenata, [[Prava]], slobode i sigurnosti te [[Okoliš]]a.

*U poglavlju PoljoprivedaPoljoprivreda izričito su, kao hrvatska, navedena sporna naselja na lijevoj obali Dragonje ([[Škrile]], [[Bužin]], [[Škudelini]] i [[Veli Mlin]]).

*U Regionalnoj politici, sporan je interventiinterventni plan u slučaju onečišćenja mora, koji spominje [[ZERP]], a priložena je i karta sa ucrtanom granicom.

Francuska strana ponudila je jednostavan dokument koji bi završio spor. Predsjedatelj Odbora stalnih predstavnika (COREPER) Vijeća ministara vanjskih poslova EU (GAERC), koji je tri dana raspravljao o slovenskim amandmanima na francuski prijedlog za deblokadu pregovora, francuski veleposlanik pri EU [[Pierre Sellal]] rekao je da je “u dodiru sa slovenskim kolegom kako bismo našli odgovorajućeodgovarajuće rješenje”. Za francuski je prijedlog 26 zemalja članica, a slovenske amandmane ni jedna zemlja nije prihvatila. Navodno Slovenija u njima čini upravo ono što zamjera Hrvatskoj – predodređuje granicu.

"Treba razumjeti da pregovori o pristipanjupristupanju između EU i Hrvatske ne mogu imati za cilj riješiti dvostrana pitanja Slovenije i Hrvatske. Poštujem slovenski stav, ali ću se potruditi da se pregovorima o pristupanju ne predodredi granica. Ti su pregovori neutralni prema dvostranim i ozemaljskim pitanjima Slovenije i Hrvatske" – višekratno je ponovio<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3202225/index.do Slovenci ne daju da Hrvatska završi pregovore do 2009.]</ref>.

Ako do dogovora ne dođe i ako Slovenija do pristupne konferencije 19. ovog mjeseca bude inzistirala na blokadi, moglo bi se dogoditi da Hrvatska tom prigodom otvori samo poglavlje javnih narudžbi i zatvori tri "neproblematična poglavlja" - prava intelektualnog vlasništva, ekonomska i monetarna politika, te zakonodavstozakonodavstvo o informacijskom društvu i medijima, piše list. No, i u slučaju najpovoljnijeg raspleta, dodaje "Delo", Hrvatska neće moći otvoriti i zatvoriti onoliko poglavlja koliko namjerava, jer Slovenija ima rezerve i oko nekih poglavlja koja nisu vezana na pitanje granice, navodi [[Božo Mešanovič]]. Dopisnica "Večera" iz Bruxellesa [[Darja Kocbek]] na portalu "Razgledi" kritično piše o taktici Pahorove vlade u Bruxellesu, te izražava bojazan da će "hrvatski lobisti" opet biti uspješniji od slovenskih, što je jedan od lajtmotiva njenih dopisa iz Bruxellesa.