Razlika između inačica stranice »Grkokatolička Crkva«

m
bez sažetka
m (Uklonjena promjena suradnika 93.136.15.38, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Addbot)
m
'''Grkokatoličanstvo''' je oblik [[kršćanstvo|kršćanstva]] karakterističan za područje bivše [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Grkokatolici su nastali kao posljedica težnje [[rimokatoličanstvo|rimokatoličke crkve]] da kroz novi oblik religije povrati izgubljeno jedinstvo kršćanskog [[pravoslavlje|Istoka]] i Zapada. Kako je kod rimokatolika pripadnost Crkvi shvaćena prije svega kroz priznavanje Petrove službe - [[papa|pape]] - kao vrhovnog poglavara Crkve, došlo se do shvaćanja da je za jedinstvo dovoljno ovo priznanje neke crkvene zajednice pa da ona postane organski dio rimokatolicizma.
 
Tako grkokatolici, ili unijati, zadržavaju sve obredne razlike (služe liturgiju na kvasnom kruhu, vjernici se pričešćuju pod oba vida, oženjeni muškarci mogu biti zaređeni za svećenike ili svećenici biraju život u celibatu (prije ređenja), a mogu nositi i bradu, u crkvi je ikonostas i nema klupa za sjedanje itd). Čak se i [[nicejsko vjerovanje]] čita bez dodatka [[Filioque]]. Kada neupućena osoba uđe u grkokatoličku crkvu, stječe utisak da je riječ o pravoslavcima. Tijekom vremena, i kod grkokatolika su prihvaćene različite prakse karakteristične za latinski obred, ali one još uvijek nisu dominantne. Međutim, i pored vanjske sličnosti, stupivši u jedinstvo sa Rimom, grkokatolici su istupili iz pravoslavnog korpusa tako da sa pravoslavnim više nemaju ni kanonsko ni liturgijsko zajedništvo.
 
U novije vrijeme, u kontekstu ekumenskog dijaloga, unija je ([[Balamandski sporazum|Balamandskim sporazumom]]) odbačena kao metoda za ujedinjenje kršćana. Rimokatolička strana, međutim, inzistira na tome da unijati ili grkokatolici imaju pravo postojati, dok pravoslavni nerado na njih gledaju, kao na proizvod, više-manje nasilnih pokušaja pokatoličavanja u povijesti.
15

uređivanja