Krivovjerje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Tekst stranice se zamjenjuje sa ' ==qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvbnm== {{izvori}} {{Mrva-relig}} Kategorija:Religija'
m Uklonjena promjena suradnika 212.39.125.62, vraćeno na zadnju inačicu suradnika RadioElectrico
Redak 1:
'''Hereza''' ([[grčki jezik|grč.]] ''αἵρεσις'' ''hairesis'' "izbor") ili ''krivovjerje'' je vjerovanje koje su [[crkva|crkveni]] autoriteti ocijenili iskrivljavanjem [[Kršćanstvo|kršćanske]] vjere.
 
==qwertzuiopšđasdfghjklčćžyxcvbnm==
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] su oni što su naučavali protiv službenog nauka o [[doktrina|doktrini]] vjere riskirali da budu proglašeni hereticima.
 
Još su ranokršćanske crkvene vlasti su u 2. stoljeću osudile [[gnosticizam|gnostike]], koji su tvrdili da posjeduju tajno i [[misticizam|mistično]] znanje. Poslije su u 4. stoljeću kao hereze osuđeni [[arijanizam|arijanizam]] i [[nestorijanstvo]].
 
[[Ikonoklasti]], koji su prosvjedovali protiv štovanja vjerskih slika - makar su preko 150 godina imali na svojoj strani [[Bizant|bizantski]] carski dvor, bili su osuđeni na [[Drugi nicejski sabor|Drugom Nicejskom saboru]] [[787.]] godine.
 
Osuda [[katari|katara]] u južnoj Europi dovela je do [[Albigenški rat|albigenških križarskih vojni]] (vidi i [[križarski ratovi]]). Kasnije je nezadovoljstvo ortodoksnim katoličkim učenjem dovelo do pojave [[protestantizam|protestantizma]]: tek se u drugoj polovini XX. stoljeća počelo iz razloga "političke korektnosti" izbjegavati u katoličkim publikacijama karakteriziti protestante nazivom "heretici".
 
Rimokatolička crkva je [[1232.]] osnovala sud, [[inkvizicija|inkviziciju]], za istragu "nepravovjernosti".
 
Srednjovjekovne crkvene vlasti su obnovile poganski način kažnjavanja spaljivanjem živih osoba zbog hereze. I protestantske crkve su uvele svoju inkviziciju, čija su meta uglavnom bili rimokatolici. U Engleskoj je u ranom 15. stoljeću bio uveden zakon koji je dopuštao svjetovnim vlastima da provode ovu kaznu. Ta je praksa u Engleskoj konačno zabranjena nakon što je [[1612.]] za [[Jakov I.|Jakova I.]] spaljena skupina [[anabaptisti|anabaptista]].
 
Prema Kan. 751. važećeg Zakonika kanonskog prava iz 1983. god., "Krivovjerjem naziva se uporno nijekanje, poslije primljenog krštenja, neke istine koja treba da se vjeruje božanskom i katoličkom vjerom ili uporno sumnjanje u nju". Osobe koje zapadnu u krivovjerje zapada u "izopćenje unaprijed izrečeno" (Kan. 1364.), nije pogodna za primanje u svećenički, đakonski ili biskupski red (Kan. 1041.), a osobama čije je krivovjerje općepoznato mora se uskratiti crkveni pogreb (Kan. 1184.).<ref>[www.ofm.hr/juniorat/images/knjige/zakonik_kanonskoga_prava.doc‎] Zakonik kanonskog prava, proglašen vlašću pape Ivana Pavla II., 1983.</ref>
 
 
==Izvori==
{{izvori}}