Razlika između inačica stranice »Industrijska zona«

Obrisana 1.822 bajta ,  prije 7 godina
bez sažetka
'''Industrija''' je jedan od značajnijih faktora razvijenosti na razini država, regija i gradova.
Zbog toga se osobito velika pozornost posvećuje kriterijima njezina smještaja. Industrija je jedna od
glavnih djelatnosti u gradu, a u mnogim gradovima svijeta i dominantna. Ona je, uz građevinarstvo i
proizvodno obrtništvo, izrazita "gradska" djelatnost i posebno se ističe po udjelu u ekonomiji i udjelu
zaposlenih u gradu. Zadnjih nekoliko desetljeća dolazi do osnivanja industrijskih, slobodnih, poslovnih odnosno poduzetničkih i ekonomskih zona koje se smještaju u većim gradovima i koje omogućuju povoljnije uvjete za njezin razvoj. Tu je, naravno, i pitanje smještaja ili lokacije pojedinih navedenih zona, ali i poduzeća unutar njih. Izbor lokacije za smještaj neke industrije nikad nije
lagan. Industrijske zone najznačajniji su morfološki oblik koncentracije industrijskih pogona u gradu.
Unaprijed projektirana i realizirana industrijska zona privlačna je za uprave industrijskih i njima
srodnih poduzeća jer se ne moraju brinuti o tome kako da dođu do terena i gdje su urbanističkim
planovima takve zone predviđene. Ekonomske zone odnose se na specijalne zone u kojima se ne
primjenjuju normalne trgovačke barijere, kao što su carine na uvoz i izvoz. Slobodne zone ponajprije
označuju teritorijalna područja u kojima se poduzetnicima osiguravaju, osim prikladne lokacije
i infrastrukturnih rješenja, i dodatne povlastice i olakšice. Poduzetničke su zone projekt Vlade
Republike Hrvatske kojim se želi poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva, prije svega tako da se osiguraju povoljnosti poduzetnicima pri gradnji poslovnog prostora na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu.
Zahvaljujući svim tim povlasticama i pogodnostima, mnogi su poduzetnici odlučili svoje poslovanje i proizvodnju locirati upravo u tim zonama.
 
 
 
'''Industrijska zona''' najznačajniji je morfološki oblik koncentracije industrijskih pogona u gradu.
Riječ je o dijelu gradskog prostora namijenjenom industrijskoj proizvodnji u kojoj je podignut veći broj pogona. Industrijski pogoni često imaju zajedničku infrastrukturu (željeznice, ceste, plinovod, električni vodovi, vodovod, kanalizacija, telekomunikacije itd.). Prema tome, industrijska zona nije funkcionalni nego prostorni pojam. Industrijske zone mogu nastati spontano, ali najčešće planskim mjerama. Unaprijed projektirana i realizirana industrijska zona neobično je privlačna za uprave industrijskih i njima srodnih poduzeća jer se ne moraju brinut i da dođu do terena i o tome gdje su urbanističkim planovima takve zone predviđene. To je posebno izraženo u slučaju danas sve brojnijih industrijskih poduzeća koja su, raznim mjerama upravne vlasti, prisiljena na preseljenje.
"Istovremeno, stvaranje industrijskih zona jedno je od najsnažnijih sredstava u rukama općina, gradova i regija da u svoj prostor privuku industriju, ako je žele. Za državu ili lokalne uprave to znači pojednostavljenje procedure i jamstvo provedbe zoniranja i planiranja razvoja i zaštite okoliša.
 
== Povijest ==
Stvaranje industrijskih zona, u suvremenom smislu, započelo je u Velikoj Britaniji, odmah nakon Drugog svjetskog rata u sklopu velikih poduhvata za rasterećenje londonske aglomeracije. Ubrzo je akciju poduzela i Francuska radi rasterećenja Pariške regije, a posebno uspješno i Italija, u kojoj je veliki broj povijesnih gradova zahtijevao čuvanje svog izgleda i sistematizaciju industrije u suvremeno uređenim zonama, koje su mahom mogle biti na periferiji srednjih i manjih gradova, kojih je u Italiji i najveći broj.
 
Stvaranje industrijskih zona, u suvremenom smislu, započelo je u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], odmah nakon Drugog svjetskog rata u sklopu velikih poduhvata za rasterećenje londonske aglomeracije. Ubrzo je akciju poduzela i Francuska radi rasterećenja Pariške regije, a posebno uspješno i Italija, u kojoj je veliki broj povijesnih gradova zahtijevao čuvanje svog izgleda i sistematizaciju industrije u suvremeno uređenim zonama, koje su mahom mogle biti na periferiji srednjih i manjih gradova, kojih je u Italiji i najveći broj.
 
Prva organizirana industrijska zona nastala je u [[New YorkuYork]]u, 1830. g. tzv. New York Dock C. Zatim Clearing Industrial District u Chicagu, 1899. g. U [[Europa|Europi]] se često citira,navodi kao prva, industrijska zona u sjevernom predgrađu Hamburga[[Hamburg]]a, Altoni (Altona), koja je nastala zalaganjem gradonačelnika Altone.
 
Prva organizirana industrijska zona nastala je u New Yorku, 1830. g. tzv. New York Dock C. Zatim Clearing Industrial District u Chicagu, 1899. g. U Europi se često citira, kao prva, industrijska zona u sjevernom predgrađu Hamburga, Altoni (Altona), koja je nastala zalaganjem gradonačelnika Altone
Franza Adickesa, godine 1884. Među prvima je i Trafford Park u Manchesteru 1896. g. no, uglavnom je ipak trebalo jedno stoljeće da dođe do većeg zamaha izgradnje planiranih i dobro prostorno organiziranih industrijskih zona, a posebno do toga da ih se shvaća prvenstveno sredstvom usmjeravanja industrije i metodom razvijanja kraja." (Marinović-Uzelac, 2001.)
"Industrijski kompleks, za razliku od zona, funkcionalni je pojam. Jedan industrijski kompleks
 
 
== Znanstveno - tehnološki parkovi ==
 
'''Znanstveno - tehnološki parkovi''' su posebne zone za kreiranje i komercijalizaciju novih proizvoda
za svjetsko tržište na osnovi primjene visokih tehnologija u uskoj suradnji između industrije,
znanstvenih ustanova i fakulteta. Razvili su se nakon 2. svj. rata u razvijenim zemljama i žarišta
lokacija industrije''</ref>
 
== ReferenceIzvori ==
{{reflistizvori}}