Vulkan: razlika između inačica

'''Vulkan''' je [[geologija|geološki]] oblik (najčešće [[planina]], no također ima i [[Podmorski vulkan|podmorskih vulkana]]) gdje [[magmalava]] izlazi na površinu [[Zemljina kora|Zemljine kore]]. Vulkani bitno utječu na oblikovanje Zemljinog [[reljef]]a. Na Zemlji, njih najčešće susrećemose susreću na rubovima [[litosferne ploče|litosfernih ploča]]. Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava. Na vrhu kupole se nalazi [[krater]], a vezu između kratera i vulkanskog ognjišta čini vulkanski kanal.

MagmaLava može izbijati na površinu na dva načina:

# '''Izlijevanjem''' - magma izbija polagano i jednolično, zbog čega nastaju bazaltni pokrovi primjeri: [[SAD]], poluotok [[Dekan (visoravan)|Dekan]], [[Kamčatka]], [[Island]], tj. takozvani havajski tip vulkana. Ovakav tip erupcija javlja se u slučaju bazičnih magmi, sa malom količinom volatila;

# '''Erupcijom''' - eksplozivno, nastaje zbog velike količine nakupljenih plinova i vodene pare. Popraćeni su potresima, a zabilježeni su i slučajevi katastrofalnih posljedica za okolinu. ([[St. Helens]] 1980. g, [[Krakatau]] 1883. g, [[Mont Pele]] 1902. g)., azijski tip vulkana. Javlja se u slučaju magme sa puno volatila, kiselog tipa.

Osim lave iz vulkana mogumože izbijati i piroklastični materijal: vulkanske bombe - veći komadi lave koji prilikom hlađenja dobivaju vretenast oblik, vulkanski blokovi – zdrobljeni piroklastični materijal koji može težiti i po nekoliko tisuća tona, vulkanski prašinac ili tuf – vulkanski pepeo pomiješan s vodom te lapile – užareno kamenje veličine šljunka. Vulkanska aktivnost često je praćena popratnim pojavama, izbijanjima vodene pare, različitih plinova i kemijskih spojeva.