Hrvatsko proljeće: razlika između inačica

 

Pravi je zamah reformnoga pokreta počeo s Desetom sjednicom CK [[SKH]] (siječanj 1970.) kada je u sukobu s Milošem Žankom hrvatska partijska organizacija osudila [[jugounitarizam|jugoslavenski unitarizam]] kao ništa manje opasan za stabilnost sustava od hrvatskog [[nacionalizam|nacionalizma]]. Nova je formulacija predstavljala političku revoluciju u hrvatskom javnom životu. Nakon Desete sjednice bilo je moguće osporavati protuhrvatsko unitarističko [[jugoslavenstvo]], a time afirmirati i neovisan hrvatski politički kurs. Hrvatska je bila definirana kao posebna i uvjetna politička zajednica, što se još više produbilo u raspravi o ustavnim amandmanima 1971., posebno u pravno–politološkim prijedlozima Nerkeza Smailagića.<ref name="HE (LZMK)" />

Reformno se razdoblje poklopilo s otvaranjem niza konzervativnih ustanova (reforma [[SKH]], koncilska reforma u [[Katoličanstvo u Hrvatskoj|Katoličkoj crkvi]], sveučilišna reforma) i s početkom studentskih i drugih socijalnih gibanja unutar zapadnih liberalnih demokracija, i to u uvjetima globalne kulturne demokratizacije i prvih najava informatičke revolucije. Hrvatsku je zahvatio velik zamah kreativnosti. Razdoblje od polovice 1960-ih do početka 1970-ih bilo je – u drugoj polovici XX. stoljeća – doba najvažnijih dostignuća u hrvatskoj znanosti, [[hrvatska književnost|književnosti]] i gotovo svim granama umjetnosti. To je razdoblje najznačajnijih programskih listova i časopisa (''[[Hrvatski tjednik (Zagreb)|Hrvatski tjednik]]'', ''HGG'', ''Hrvatsko sveučilište'', ''Kritika'', ''Omladinski tjednik'', ''Studentski list'', ''Telegram'', a na svoj način i filozofski časopis ''Praxis'') i velike slobode u svim medijima. ''[[Vjesnik]]'', ''Vjesnik u srijedu'' i drugi listovi, kao i središnje katoličko glasilo ''[[Glas koncila]]'', prenosili su oštra zapažanja mnogih reformnih novinara. Predvodio je [[Matica hrvatska|Matičin]] ''Hrvatski tjednik'', posebno pod uredništvom [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]]. Istodobno su se promišljali sustavniji oblici gospodarske reforme, koji su neminovno otvorili pitanja slobodnoga tržišta i kontrole nad ostvarenim »dohotkom«, odnosno profitom.<ref name="HE (LZMK)" />

 

Reformni se pokret u Hrvatskoj obično dijeli na tri segmenta. Prvi je segment krug reformnoga SKH, s dominantnim utjecajem na velik dio partijsko–državnog aparata i gospodarstvo, drugi obuhvaća krug [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], koja je stvaranjem mnogih svojih ogranaka omasovila podršku reformnomu kursu u SKH, ali i dijelu kulturne elite vezane uz Matičine časopise i novopokrenuti ''[[Hrvatski tjednik (Zagreb)|Hrvatski tjednik]]'', a treći je segment bio studentski pokret, koji je preuzeo vodstvo studentske organizacije [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], kao i Saveza studenata Hrvatske. Takva shema ujedno preuveličava neovisnost, ali i unutarnje sukobe u svakome segmentu.<ref name="HE (LZMK)" />

 

 

== Odjeci ==